hrvatski

U starom društvu – Neki sociodemografski aspekti starenja u Hrvatskoj

Temeljna pitanja na koja je ova sociodemografska analiza usmjerena jesu: kakva je struktura starije dobne skupine 65+ prema spolu, stupnju brazovanja, informatičkoj pismenosti, bračnom statusu i vrsti zajednice u kojoj žive, kao i prema tipu kućanstva i statusu u obitelji te prema glavnim izvorima sredstava za život. Analizira se i struktura stanovništva od 65+ s poteškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema potrebi za pomoći druge osobe i uzimanju pomoći druge osobe, potom prema uzroku poteškoća te prema fizičkoj pokretljivosti. U teorijskom dijelu rada propituju se i neki sociološki aspekti te prikazuju najvažnije teorije starenja u recentnijoj sociološkoj literaturi, pojmovi kojih se djelomično rabe i u interpretaciji podataka dobivenih demografskom analizom. Budući da su glavni izvor podataka popisi stanovništva, primijenit će se metoda demografske statistike, uz komparativnu analizu sukcesivnih popisa praćenih obilježja u označenom razdoblju. Analizirani podaci pokazuju kako je starenje stanovništva postalo u Hrvatskoj dominantan demografski, socijalni, ali i ekonomski problem, a između 1961. i 2011. koeficijent mladosti smanjen je sa 27, 2 na 15, 2, dok je koeficijent starosti povećan sa 7, 4 na 17, 7, odnosno udio starih više se nego udvostručio.

starenje stanovništva; demografska tranzicija; sociologija starenja; depopulacija; gerontologija; Hrvatska

nije evidentirano