hrvatski

Pregled smrtonosnih ratnih strijelnih rana i ozljeda nastalih djelovanjem eksplozivnih sredstava u istočnoj Slavoniji

Domovinski rat u Hrvatskoj imao je sve osobitosti modernih ratova: veliki udio civilnih žrtava, znatnu uporabu artiljerijskih oruđa s posljedičnim višestrukim ranjavanjem i gubitak klasične linije bojišnice. Tijekom istraživanja pregledani su obdukcijski zapisnici Kliničkog zavoda za patologiju i sudsku medicinu Kliničke bolnice Osijek od 1. svibnja 1991. do 30. travnja 1992. U tom je razdoblju provedena 751 obdukcija žrtava nasilne smrti. 414 žrtava (55, 1%) podleglo je ozljedama od eksplozivnih sredstava, dok je u 274 slučaja smrt bila posljedica strijelnih rana. Većina je žrtava bila muškog spola (673 - 89, 6%). Mlađe dobne skupine bile su izloženije ranjavanju - većina žrtava bila je u trećem i četvrtom desetljeću života (399 - 53, 1%). Udio poginulih među vojnicima i civilima bio je gotovo jednak. Broj žrtava u naseljenim područjima nadvisio je gubitke ljudstva na fronti. Najveći broj žrtava zabilježen je u rujnu (128 - 17, 4%) i studenom (150 - 19, 9%) 1991. godine. Većina umrlih nasilnom smrću bili su žrtve ubojstva (94%), dok su samoubojstva (2, 9%) i nesretni slučajevi (3, 1%) bili rijetki. Ozljede nastale djelovanjem eksplozivnih sredstava bile su većinom višestruke, prekrivajući sve dijelove tijela (50%). Pojedinačne strijelne ozljede najčešće su se nalazile na glavi (48%), dok su se višestruke strijelne ozljede najčešće nalazile na trupu i udovima (26, 3%). Razaranje civilnih ciljeva, veliki udio ozljeda nastalih djelovanjem eksplozivnih sredstava i višestruke strijelne ozljede čine se sve tipičnijim osobitostima modernih ratova.

rat ; smrtonosne ozljede ; strijelne rane ; eksplozivna sredstva ; istočna Slavonija

nije evidentirano