Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

The Natural Progression of Rheumatoid Arthritis and its Prognosis (CROSBI ID 392779)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Vlak, Tonko The Natural Progression of Rheumatoid Arthritis and its Prognosis / Jajić, Ivo (mentor); Zagreb, Medicinski fakultet u Zagrebu, . 1999

Podaci o odgovornosti

Vlak, Tonko

Jajić, Ivo

engleski

The Natural Progression of Rheumatoid Arthritis and its Prognosis

Cilj provedenog 10 godišnjeg istraživanja (1988.g.-1998.g.) je bio pratiti prirodni tijek RA, u bolesnika koji žive na području Dalmacije, a koji nikada nisu bili liječeni lijekovima za temeljno liječenje RA ("disease-modifyining antirheumatic drugs", "second line drugs"), te se pretpostavljalo da izostanak modulirajućeg djelovanja tih lijekova na bolest daje za pravo govoriti o prirodnom tijeku bolesti. Ispitivanu skupinu je činilo 93 bolesnika s RA, 85 žena i 8 muškaraca, prosječne životne dobi 58, 1 godinu, čija je bolest u prosjeku trajala 9, 1 godinu. Kontrolnu skupinu je činilo 95 bolesnika s RA, 77 žena i 18 muškaraca, prosječne životne dobi 50, 3 godine, čija je bolest u prosjeku trajala 6, 6 godina. Cijelo vrijeme trajanja bolesti, ovi su bolesnici liječeni temeljnom terapijom, najčešće monoterapijom, ali i kombinacijom lijekova. Najčešće korišteni lijekovi u tu svrhu su bile soli zlata, u manjoj mjeri antimalarici i sulfasalazin, a rijetko metotrexat i d-penicillamin. Način provođenja istraživanja je bio takav da su svi bolesnici, čija je bolest trajala najmanje 36 mjeseci, pregledavani uz predočenje medicinske dokumentacije, te su svi praćeni parametri (anamnestički, klinički, radiološki, laboratorijski) upisivani u pripremljene obrasce, kod uključivanja u istraživanje i kod kontrolnog pregleda, koji je uslijedio nakon, najmanje, 36 mjeseci. Istraživanje je provedeno kao prospektivna studija, osim u samom početku (1988.g.-1991.g.). Praćeni su opći podaci o bolesnicima (spol, dob, mjesto stanovanja, trajanje bolesti, zanimanje, radna sposobnost), klinički parametri (nazočnost ARA kriterija kod dijagnoze, tijek bolesti, indeks po Ritchijevoj, morfološke i funkcijske promjena na šakama, Steinbrocknerov funkcijski status, Barthelov indeks, radiološke promjene, anatomsko-razvojni status, jačina boli i umora), laboratorijski parametri (CRP, SE, hemoglobin, eritrociti, imunoglobulini, komplement, elektroforeza proteina, reumatoidni faktor, HLA antigeni), kliničke manifestacije na drugim organskim sustavima tijekom bolesti i medikamentna terapija u promatranom periodu. Rezultati istraživanja su dobiveni nakon statističke obrade 14 semikvantitativnih (kliničkih varijabli) i kvantiataivnih (laboratorijskih varijabli) parametara međugrupnom usporedbom diskriminacijskom analizom te primjenom drugih statističkih metoda analize podataka radi usporedbe svih ostalih parametara i unutargrupne analize. Obrada rečenih podataka je pokazala da postoje visoke projekcije latentnih dimenzija za samo neke varijable (bol, umor, gama globulin, Barthelov indeks), koje prave najveću razliku među uspoređivanim skupinama ispitanika. Gotovo svi ostali praćeni parametri su pokazali da postoji značajna unutargrupna progresija promjena, s pogoršanjem kliničke i funkcijske slike, a bez velike razlike između skupina. Uz rečeno, kod bolesnika Kontrolne skupine je bilo značajno više kliničkih manifestacija na drugim organskim sustavima tijekom bolesti, koje nisu odražavale samo sistemski karakter bolesti, već su bile i jatrogenog karaktera, radi prirode lijekova koje su ti bolesnici uzimali. U zaključku se može reći da prirodni tijek RA ima svoje zakonitosti, periode egzacerbacije i remisije, s temeljnom terapijom i bez nje, pri čemu kod svih bolesnika obuhvaćenih ovim istraživanjem, ipak dolazi do stalne progresije promjena. Ne može se, usprkos rezultatima ovog istraživanja, reći kako je uputnije bolesnike ne liječiti modificirajućim lijekovima, ali svakako treba biti umjeren u ocjenama njihovog učinka na RA. Nužno je prepustiti vremenu koje dolazi da dade ocjenu o novim, agresivnijim postulatima liječenja RA, s novim lijekovima koji će sutra biti dostupni i našim bolesnicima, ne zaboravljajući pri tome da svi oni značajno utječu na sveukupno zdravlje bolesnika i često dodatno kompliciraju, ionako složenu sliku RA, ali koštanje njegovog liječenja.

arthritis rheumatoides; clinical presentation

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o izdanju

139

20.12.1999.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Medicinski fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti