hrvatski

Uporaba duhanskih proizvoda - od protektivnog do rizičnog čimbenika u nastanku demencije

Demencija je sindrom koji nastaje kao rezultat bolesti mozga, koja je obično kronična i napredujućeg tijeka, a karakterizira ga pogoršanje intelektualnih sposobnosti, odnosno pamćenja ; mišljenja, orijentacije, komunikacije, računanja, te je narušen kapacitet za učenje te prosuđivanje. Demencija je vodeći uzrok nesposobnosti za samostalanživot među starijim ljudima. 2010.g. približno 36 milijuna ljudi u syijetu je oboljelo o demencije. Rizični čimbenici na koje se može utjecati su: konzumiranje duhanskih proizvoda, fizička aktivnost, povišen krvni tlak, debljina, dijabetes, niska razina kognitivnih aktivnosti. Do sada je konzumacija duhanskih proizvoda smatrana protektivnim čimbenikom za demencije, posebice Alzheimerovu demenciju. Prvo objašnjenje sažeto je u US Surgeon General Report iz 2014.g. u kojemu se tvrdi da „postoje dokazi da industrija duhanskih proizvoda utječe na podatke mnogih epidemioloških studija i psihijatrijskih poremećaja..." Drugo objašnjenje se nalazi u dizajnima studija koje su se koristile kako bi se došlo do tog zaključka, radilo se poglavito o Poster presentation presječnim i case control studijama. Svjetska zdravstvena organizacija u lipnju 2014.g. objavljuje kako je konzumacija duhanskih proizvoda rizični je čimbenik za razvoj demencije kroz nekoliko mehanizama, izični je čimbenik za razvoj bolesti krvožilnog sustava: cerebrovaskularnu bolest, cerebrovaskularni inzult i koronarnu srčanu bolest uzrokuje povećanje plazmatskog homocisteina. Pušenje uzrokuj e suženj e krvnih žila s posij edičnom redukcijom oksigenacije i dovoda hranjivih tvari. Pušenje može uzrokovati oskidativni stres koji je povezan sa ekscitotoksičnošću koja vodi do smrti neurona. Oksidativni .stres je također povezan s upalnim odgovorom koji može biti izravni ili neizravno povezan s neuropatologijom Alzheimerove bolesti. Pušenje može povećati rizičnost nosioca alel s4 apolipoproteina E. Meta-analizama je utvrđeno kako pušači imaju rizik od 1.79 (95% CI 1.43-2.23) za razvoj Alzheimerove demencije i 1.78 (95% CI 1.28-2.47) za razvoj vaskularne demencije. Također, postoji nekoliko radova o povezanosti izloženosti dimu pušača s povećanim rizikom razvijanja demencije. Obzirom da se ne postoji lijek koji može izliječiti ili promijeniti progresivan tijek demencije potrebno je usredotočiti se na prevenciju tj.smanjenje rizičnih čimbenika. Prestankom pušenja osim što se smanjuje rizik od nastanka bolesti vezanih uz pušenje, usporava se progresija već razvijenih bolesti i produžuje se očekivano trajanje života.

tobacco products; demencija; rizični čimbenici; oksidativni stres; pušači i demencija

Indexed / Abstracted in: SCOPUS