Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

HIDROLOŠKE PROMJENE DUŽ TOKA RIJEKE CETINE (CROSBI ID 93360)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Bonacci, Ognjen ; Roje-Bonacci, Tanja HIDROLOŠKE PROMJENE DUŽ TOKA RIJEKE CETINE // Hrvatske Vode, 9 (2001), 37; 395-408-x

Podaci o odgovornosti

Bonacci, Ognjen ; Roje-Bonacci, Tanja

hrvatski

HIDROLOŠKE PROMJENE DUŽ TOKA RIJEKE CETINE

Cetina predstavlja tipični krški vodotok dubokog i razvijenog Dinarskog krša. Površina i granice njenog sliva nisu precizno određeni zbog postojanja složenih i do danas nedovoljno poznatih podzemnih krških veza i oblika koji upravljaju procesima cirkulacije vode u prostoru. Veličina površine sliva procijenjena je od brojnih autora a kreče se od 3700 do 4300 km2. Dužina otvorenog toka Cetine od izvora do ušća iznosi oko 105 km. Korištenjem metode Thissenovih poligona izračunata je srednja godišnja oborina sliva od 1380 mm. Sliv rijeke Cetine izgrađen je od karbonatnih naslaga trijasa, jure i krede. Zapadni dio sliva uz rijeku Cetinu nazvan je izravnim tj. topografskim slivom. Određen je na osnovi površinskih morfoloških oblika spajanjem vrhova planinskih lanaca. Ovaj se dio sliva pretežno nalazi u Hrvatskoj. Istočni dio sliva naziva se neizravnim a pripada uglavnom teritoriju Bosne i Hercegovine. Vode iz njega podzemnim putem dotiču u zapadni izravni dio sliva. Javljaju se u obliku brojnih povremenih i stalnih krških izvora. Počevši od 1960. godine na rijeci Cetini ali i na njenom slivu izvršeni su brojni hidrotehnički zahvati. Izgrađeno je pet hidroelektrana, četiri akumulacije, tri duga cjevovoda itd. Njihov rad bitno je izmijenio prirodni režim. Rijeka Cetina u hidrološkom smislu danas je podijeljena na dva dijela. U gornjem uzvodnom dijelu dužine 65 km i površine između 3200 i 3800 km2 došlo je do preraspodjele hidrološkog režima tijekom godine. Male vode su povećane, velike smanjene a srednje su uglavnom ostale iste. Dio toka Cetine nizvodno od brane Prančevići izgubio je najveći dio svojih prirodnih voda. Srednji godišnji protok koji je u prirodnom stanju iznosio oko 100 m3/s pao je ispod 10 m3/s. U članku je posebno istaknuta činjenica da elektroprivreda ne poštuje dogovoreni iznos tzv. biološkog minimuma koji bi obavezno trebala puštati iz akumulacije Prančevići a koji iznosi 8 m3/s.

hidrologija krša; utjecaj rada čovjeka; krška rijeka Cetina; Dinarski krš

nije evidentirano

engleski

Man´s influence on the hydrological regime of the karst river Cetina

nije evidentirano

Karst river hydrology; Flow regime; Anthropological influence; Dinaric karst; Cetina River (Croatia and Bosnia-Herzegovina)

nije evidentirano

Podaci o izdanju

9 (37)

2001.

395-408-x

objavljeno

1330-1144

Povezanost rada

Građevinarstvo

Indeksiranost