hrvatski

Stavovi zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja o medijima i zdravlju

Glavni cilj istraživanja bio je utvrditi razlike između zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja u korištenju izvora zdravstvenog informiranja, posebice putem medija. Kao dodatni cilj postavili smo utvrđivanje dobnih razlika u stavovima prema medijima i zdravlju. Ispitan je uzorak od 152 sudionika, od kojih je 77 bilo nezdravstveno osoblje i 75 zdravstveno osoblje. S obzirom da je postojala razlika u rodnom sastavu dva glavna uzorka sudionika, analize razlika posebno smo radili za žene, a posebno za muškarce, korištenjem prigodno sastavljenog upitnika iz ranijih istraživanja. S obzirom na zanimanje (zdravstveno i nezdravstveno osoblje), utvrdili smo postojanje statistički značajnih razlika između zastupljenosti izvora znanja o zdravlju između muškog/ženskog zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja, gdje zdravstveno osoblje koristi u principu vjerodostojnije izvora znanja o zdravlju ili ih (po vlastitom vjerovanju) bolje zna selekcionirati. Razlike u kontradiktornosti pojedinih izvora znanja o zdravlju, kao ni u zastupljenosti različitih izvora znanja o zdravlju u medijima, s obzirom na zanimanje, nisu pronađene ni kod muškaraca ni kod žena. Razlike u percipiranoj kontradiktornosti informacija raznih izvora znanja o zdravlju različite su u uzorcima žena i kod muškaraca (u odnosu na vrstu zanimanja), što može ukazivati na njihova različita razmišljanja o mogućnosti kontrole kontradiktornosti pojedinih vrsta izvora informacija o zdravlju. Broj dobnih razlika u stavovima prema medijima i zdravlju je relativno mali. Vjerojatno je da radno iskustvo u zdravstvenim strukama ima važan utjecaj u odabir i selekciju te vjerovanje u vjerodostojnost pojedinih informacija o zdravlju. Kod nezdravstvenog osoblja „kriteriji“ mogu biti vjerojatnije životno iskustvo i vjera u moderne tehnologije. Zdravstveni djelatnici u principu odabiru vjerodostojnije izvore znanja o zdravlju, u odnosu na nezdravstveno osoblje, ili smatraju da ih bolje znaju „filtrirati“. Praktične implikacije istraživanja vidimo u pronalaženju načina popularizacije manje zastupljenih izvora zdravstvenog informiranja, poučavanju ljudi pri selekcioniranju pogodnog medija za saznanja o zdravlju te u smjernicama kako iskoristiti specifičnosti pojedinog medija za informiranje samih zdravstvenih ali i nezdravstvenih djelatnika (posebno u svrhu primarne zdravstvene zaštite).

dobna grupa; stavovi o zdravlju; mediji; vrsta zanimanja

nije evidentirano