hrvatski

Potencijalni problemi u postizanju vrsne koštane mase u djece školske dobi.

Koštana masa je višestruko uvjetovana. Najveće povećanje koštane mase je u periodu rasta. Stečena količina kosti u tom periodu je bitna odrednica rizika prijeloma u kasnijoj dobi. Točna dob u kojoj se postiže vršna koštana masa (PBM) ovisi o dijelu skeleta i spolu. PBM vrata bedrene kosti i kralješnice postiže se krajem puberteta, ranije kod žena nego u muškaraca. ¾ varijacije u PBM nastaje zbog nasljednih čimbenika, ostatak radi utjecaja okoline, prehrane i tjelesne aktivnosti. Niži unos kalcija u pubertetu, niži PBM na kraju. Sedentarni način života u svim dobnim skupinama naročito u dječjoj, rezultira slabijim povećanjem ukupne koštane mase u oba spola. Prikazana je usporedba antropometrijskih podataka, UZV koštanih parametara petne kosti, načina života i prehrane kod 75 dječaka u dobi od 11-12 godina mjerenih 2007. godine i njihovih vršnjaka 2013. godine. Rezultati pokazuju da je došlo do statistički neznačajnog povećanja TV, TT i ITM kod ispitanika iz 2013. te gotovo jednakog odnosa UZV parametara petne kosti. UZV pokazatelji su korelirali s težinom, visinom i ITM na razini p<0, 001. Koštana gustoća je bila značajno viša kod dječaka koji su uzimali više od 850 mg kalcija dnevno u obje mjerene skupine. Primijećena je beznačajna ali prisutna razlika u dužini sna, unosu gaziranih pića i manjoj fizičkoj aktivnosti kod ispitanika iz 2013. godine. Nađe se granično značajna povezanost manje koštane gustoće s gledanjem televizora i igranjem igrica, koja je veća u odnosu na ispitanike iz 2013. ; neznačajna za vrijeme provedeno za kompjutorom niti za procjenu izloženosti suncu tijekom cijele godine. Primjećuje se statistički neznačajan, ali prisutan pad tjelesne aktivnosti kroz period od 6 godina. Imamo li razloga za zabrinutost?

koštana masa ; djeca

nije evidentirano