Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Intrauterini uložak kao mogući čimbenik promjene mikrobiološke flore spolnoga sustava žena generativne dobi (CROSBI ID 392727)

Ocjenski rad | magistarski rad (mr. sc. i mr. art.)

Kaliterna, Vanja Intrauterini uložak kao mogući čimbenik promjene mikrobiološke flore spolnoga sustava žena generativne dobi / Kučišec-Tepeš, Nastja (mentor); Split, Medicinski fakultet u Splitu, . 2007

Podaci o odgovornosti

Kaliterna, Vanja

Kučišec-Tepeš, Nastja

hrvatski

Intrauterini uložak kao mogući čimbenik promjene mikrobiološke flore spolnoga sustava žena generativne dobi

Intrauterini uložak - IUD (engl. Intrauterine device) je jedna od najdjelotvornijih metoda kontracepcije, a koriste ga milijuni žena širom svijeta. Različite studije upućuju na prednosti njegove uporabe pri izboru metode kontracepcije. To su visoka učinkovitost, sigurnost, prihvatljiva cijena, dugotrajan učinak, te neometana spolna aktivnost. Negativna posljedica široke primjene intrauterinih uložaka je razvoj infekcije, pa čak i sa smrtnim ishodom. To zahtijeva veću pažnju u kontroli sastava uložaka kao i pri postupku uvođenja, te što bolje razumijevanje patogeneze infekcija nastalih kao posljedica primjene IUD-a. Iz pregleda literaturnih navoda uočljivo je da su infekcije ženskoga spolnoga sustava češće u žena generativne dobi koje se koriste intrauterinim uloškom kao metodom kontracepcije nego u onih koje se takvom metodom ne koriste. Hipoteza je bila da u ispitanica koje koriste intrauterini uložak kao metodu kontracepcije postoji veća vjerojatnost razvoja infekcije vrata maternice - cervicitisa, u odnosu na one žene koje nemaju uložak. Osim toga, u ispitanica koje koriste IUD očekuje se i izmjena fiziološke flore ženskoga spolnoga sustava (vrata maternice, rodnice). Stoga je pretpostavka da su žene koje duže vremena nose IUD podložnije razvoju infekcije, tj. cervicitisa. Ciljevi su bili: usporediti skupinu žena s IUD-om i kontrolnu skupinu, u odnosu na učestalost infekcija vrata maternice i vrstu uzročnika ; unutar svake skupine ispitanica utvrditi zastupljenost infekcija u odnosu na udio kolonizacija ; utvrditi povezanost infekcija s vrstom i vremenom primjene IUD-a ; utvrditi postoji li utjecaj vrste izoliranoga mikroorganizma na displastične promjene cervikalnoga epitela. U istraživanje je bilo uključeno 236 žena generativne dobi iz ginekoloških ordinacija s područja Splitsko-dalmatinske županije. Ispitanice su bile podijeljene u dvije skupine. U skupini žena bez IUD-a, koja je predstavljala kontrolnu skupinu, obrađeno je ukupno 122 ispitanice, a srednja životna dob im je bila 35, 2 godine. U skupini žena s IUD-om pregledano je ukupno 114 ispitanica, a srednja životna dob je bila 37, 0 godina. Kontrolna skupina su bile žene generativne dobi koje nisu koristile intrauterini uložak, a izabrane su slučajnim odabirom (obrada pri sistematskom ginekološkom pregledu). Uzorkovanje, transport, obrada uzorka u laboratoriju i interpretacija rezultata provedeni su standardnim mikrobiološkim postupcima i metodama. Rezultati: U ispitivanoj skupini žena s IUD-om uvjetno patogene bakterije izolirane su u 75 (66%) žena, dok su u kontrolnoj skupini izolirane u 40 (33%) žena, što je predstavljalo statistički značajnu razliku (p<0, 001). Najčešće izolirane bakterije bile su Escherichia coli i Ureaplasma urealyticum u obje skupine sa statistički značajno većom zastupljenošću u skupini žena s IUD-om (p<0, 001). Escherichia coli dokazana je u 29 (25%) žena s IUD-om, a u skupini žena bez IUD-a pronađena je u 10 (8%) žena. Ureaplasma urealyticum je također bila puno češća u skupini žena s IUD-om. Pronađena je u 30 (26%) žena s IUD-om, dok je u skupini žena bez IUD-a bilo 16 (13%) žena s takvim nalazom. Od ukupno 114 žena s IUD-om infekcija je bila prisutna u njih 33 (29%), a kolonizacija u 42 (37%) žene. U kontrolnoj skupini od 122 žene bez IUD-a, samo njih 16 (13%) su imale infekciju, a 24 (20%) žene su bile kolonizirane. I kolonizacija i infekcija bile su statistički značajno češće u skupini žena koje koriste IUD (p0, 001). Patološki rezultat PAPA testa utvrđen je samo u 1 (0, 8%) ispitanice koja je imala uredan mikrobiološki nalaz, dok ih je bilo 12 (10, 4%) u ispitanica u kojih je istodobno bila izolirana uvjetno patogena bakterija, što je predstavljalo statistički značajnu razliku (p=0, 001). Promijenjen nalaz PAPA testa pronađen je u 8 (17, 4%) od ukupno 46 ispitanica koje su istodobno imale dokazanu Ureaplasma urealyticum, dok je takav nalaz bio prisutan u 5 (2, 6%) od 190 ispitanica bez Ureaplasma urealyticum (p<0, 001). Naše ispitanice su koristile različite vrste IUD-a. Nije utvrđena statistički značajna razlika u učestalosti izolacije uvjetno patogenih bakterija pri uporabi različitih vrsta IUD-a (p=0, 93), niti u odnosu na vrijeme primjene IUD-a (p=0, 67). Zaključak: Dokazana je statistički značajna razlika u učestalosti izolacije uvjetno patogenih bakterija, vrsti izolirane bakterije i promjeni citološkoga nalaza, u odnosu na uporabu IUD-a. Ovim istraživanjem utvrđena je neočekivano veća učestalost izolacije Ureaplasma urealyticum u žena koje koriste IUD, uz istodobno veću vjerojatnost razvoja patoloških promjena u stanicama vrata maternice u onih žena u kojih je izolirana Ureaplasma urealyticum.

Intrauterini ulošci; infekcije spolnoga sustava

nije evidentirano

engleski

An intrauterine device as a possible cause of change in the microbial flora of the female genital system

nije evidentirano

Intrauterine devices – adverse effects; microbiology; Bacterial infections

nije evidentirano

Podaci o izdanju

62

16.01.2007.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Medicinski fakultet u Splitu

Split

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita