hrvatski

Procjena vaskularizacije čvorova štinjače ultrazvučnom sondom visoke rezolucije (14 MHz)

UVOD: Ultrazvuk danas predstavlja primarnu i glavnu metodu pregleda štitnjače, koja omogućava prikaz raznih patoloških promjena u parenhimu žlijezde. CILJ: U ovom istraživanju analizirane su doplerske i B-mode karakteristike na temelju kojih bi bilo moguće razlikovati benigne od malignih čvorova u štitnjači. METODE: Pregledi su izvršeni sondom visoke rezolucije, frekvencije 14 MHz. U konvencionalnom B-mode prikazu analizirane su sljedeće karakteristike čvora: volumen, ehogenost, prisutnost hipoehogenog ruba, solidna ili cistična ehostruktura, prisutnost kalcifikacija, lokalizacija, te orijentacija čvora (horizontalna ili vertikalna). Pomoću obojenog i power doplera analizirana je vaskularizacija čvora, te je učinjena i spektralna frekvencijska analiza protoka. Mjereni su maksimalna sistolička brzina (PSV), brzina na kraju dijastole (EDV) i indeks otpora (RI). REZULTATI: U istraživanje je uključeno ukupno 70 pacijenata, koji su prema nalazu citološke punkcije podijeljeni u skupinu s malignim čvorom (20 pacijenata) i u skupinu s benignim čvorom (50 pacijenata). Nije nađena statistički značajna razlika u volumenu štitnjače i volumenu čvora između skupina. Statistički značajno veći broj benignih čvorova je izoehogen, ima hipoehogeni rub i cistične promjene. Statistički značajno veći broj malignih čvorova je hipoehogen i ima unutrašnje kalcifikacije. Benigni čvorovi u pravilu imaju periferni tip vaskularizacije, dok maligni imaju perifernu i unutrašnju vaskularizaciju. Statistički značajno razlikovao se i indeks otpora (RI). Kod malignih čvorova RI je u prosjeku iznosio 0, 75±0, 08, dok je kod benignih iznosio u prosjeku 0, 56±0, 09. ZAKLJUČAK: Hipoehogeni čvorovi s internim tipom vaskularizacije i indeksom otpora ≥ 0, 70 upućivali bi na malignost čvora, te takve čvorove treba odmah punktirati.

Bolesti štitnjače; ultrazvuk štitnjače

nije evidentirano