hrvatski

Održivost uzgoja munga (Guizotia abyssinica) u kontitentalnoj Hrvatskoj

Mungo, uljarica podrijetlom iz Etiopije, u našim uvjetima može također poslužiti i kao krmivo, postrni usjev - siderat, izvor biomase za bio-energiju, te kao pčelinja ispaša. Istraživanje uzgoja munga u agroekološkim uvjetima kontinentalne Hrvatske provelo se 2013. godine na tri lokacije (Poljanci-ritska crnica, Široko Polje-eutrično smeđe tlo, Vraneševci - lesivirano tlo-luvisol), na kojima su pomoću split-plota u četiri ponavljanja ispitani glavni tretman “Obrada” u tri razine (CT – obrada tla oranjem ; MD – reducirana obrada višestrukim tanjuranjem ; i SD – reducirana obrada jednostrukim tanjuranjem) i podtretman “Gnojidba” u 7 razina (G0 – kontrola, bez prihrane ; G1 – standardne prihrane KANom ; G2 – prihrane 5%-tnom otopinom Uree ; G3 – folijarna prihrana pripravkom “Profert Mara” ; G4 – folijarna prihrana pripravkom “Profert NGT” ; G5 – prihrane mikrobiološkim preparatom “Thiofer”, te ; G6 – prihrane mikrobiološkim preparatom “EM Aktiv”). Prinosi zrna kretali su se od 384 do 656 kg ha- 1 a suhe biomase od 2968 do 5209 kg ha-1. Urod zrna i biomase bio je najviši pri upotrebi folijarno primIjenjene uree, bez obzira na primijenjeni sustav obrade tla.

mungo ; obrada tla ; gnojidba ; folijarna gnojiva ; mikrobiološka gnojiva

nije evidentirano