hrvatski

Je li moguće definirati identitet bez jezika?

U radu se komentiraju različite definicije identiteta. Posebno se izdvajaju noviji pokušaji definiranja identiteta bez uključivanja jezika, ili s postavljanjem jezika na dno identitetskih obilježja. Nacionalni je jezik u svim svojim pojavnicama, od lokalnoga idioma do standardnoga jezika, od jezika privatne do jezika službene komunikacije bitno obilježje osobnoga identiteta, a višestoljetni rad na standardizaciji hrvatskoga jezika pokazuje da je obilježje i kolektivnoga identiteta. Daje se pregled naziva za hrvatski jezik od prvih zapisa do 21. stoljeća, koji neupitno pokazuje da je upravo jezik izdvajan kao poveznica administrativno razjedinjenih hrvatskih krajeva u prethodnim stoljećima, a potvrđuju to i reakcije na nove europske prijedloge uključivanja hrvatskoga jezika u sintagmu bosansko-crnogorsko- hrvatsko-srpski jezik.

identitet ; hrvatski jezik ; naziv jezika

Rad je rezultat istraživanja na znanstvenom projektu MZOS-a br. 009-2263053-0916 i potpori Sveučilišta u Rijeci br. 13.04.1.2.03 voditeljice Diane Stolac.