hrvatski

Potresi – povijesni pregled, okolišni i zdravstveni učinci i mjere zdravstvene skrbi

Potresi su prirodne katastrofe a možemo ih očekivati na bilo kojem dijelu Zemlje u bilo kojem trenutku. Učestalost im je veća u cirkumpacifičkom i mediteransko-transazijskom seizmičkom pojasu. Prate se nizom sofisticiranih metoda, određuje im se magnituda Richterovom ljestvicom te intenzitet Mercani-Cancani-Sibergovom ljestvicom. Kroz povijest postoji zabilježen niz potresa koji su svojom razornom snagom odnijeli brojne ljudske živote te dramatično izmijenili okoliš. Hrvatska se nalazi u seizmički aktivnom području što dokazuje niz povijesnih potresa, a također i veliki broj potresa zabilježenih u zagrebačkom području. Veličina posljedica potresa najviše će ovisiti o gustoći naseljenosti i seizmičkoj otpornosti zgrada. Okolišne posljedice najčešće uključuju zagađenje zraka, vode i tla. Učinci takvog zagađenja mogu imati dugoročne posljedice na zdravlje populacije. Najdramatičniji, akutni, zdravstveni učinci potresa posljedica su rušenja zgrada. Pri tome brzo i djelotvorno medicinsko djelovanje ovisi o dobroj organizaciji i pripremljenosti zdravstvenih djelatnika, kao i o spremnosti i opremljenosti civilne zaštite, vatrogasne službe i pripadnika Gorske službe spašavanja (HGSS). Tada će upravo dobra koordinacija među navedenim službama biti najvažnija. Time će se spasiti mnogi životi i spriječiti teže ozljede. Javnozdravstveno djelovanje mora uključiti učinkovite kontrolne mjere u okolišu kao prevenciju sekundarnih zdravstvenih problema izazvanih nepovoljnim okolišnim čimbenicima. Identifikacija i kontrola dugoročnih štetnosti nastalih kao posljedica potresa smanjiti će kronične zdravstvene učinke u populaciji. Najvažnije je naglasiti kako redukcija potresom izazvanih razaranja, budući je rušenje zgrada najveći rizični čimbenik potresa, uključuje postavljanje prioriteta u izgradnji seizmički sigurnih zgrada.

potresi; javnozdravstveno djelovanje; povijest; zdravstveni djelatnici

nije evidentirano