hrvatski

Dvjestota obljetnica Nove ričoslovice iliričke Šime Starčevića (1812.-2012.)

Šime Starčević (Žitnik 1784. - Karlobag 1859.) današnjoj je kulturnoj javnosti nedovoljno poznat filolog, premda je svojim radom ostavio značajan trag u 19. stoljeću. U povodu dvjestote obljetnice objavljivanja njegova najznačajnijega djela - Nove ričoslovice iliričke -podsjećamo na njegov doprinos hrvatskome jezikoslovlju. U radu se daje prikaz Starčevićeva života i rada, s naglaskom na dvjema gramatikama objavljenima u Trstu 1812. godine: Nova ricsoslovica iliricska vojnicskoj mladosti krajicsnoj poklonjena i Nova ricsoslovica iliricsko-francezka. Nova ricsoslovica iliricska prva je gramatika hrvatskoga jezika u povijesti hrvatske gramatikologije pisana hrvatskim jezikom, u kojoj se gramatičko ustrojstvo hrvatskoga jezika opisuje bez uspoređivanja s drugim jezicima, što je obilježje svih do toga vremena objavljenih gramatika. Starčević je objavio i više jezikoslovnih prinosa u časopisima, uključujući slovopisne polemike u "Zori dalmatinskoj" (1844.-1849.) i gramatički opis hrvatskoga jezika u nastavcima u "Glasniku dalmatinskom" (1849.-1850.). Osim jezikoslovnih djela baštinimo i Starčevićeve prosvjetiteljsko-vjerske tekstove te prijevode. U radu se također donose osnovne informacije o rukopisnoj građi u ostavštini Šime Starčevića, koja se čuva u Arhivu Hrvatske provincije Družbe Isusove u Zagrebu. Sveščići su u Arhiv dospjeli kao dio ostavštine Davorina (Martina) Krmpotića (1867.-1931.), misionara u Americi, rodom iz Like. U ostavštini se nalaze dva omota sa 16 svezaka, radno naslovljena: "Jezikoslovna djela" (u devet svezaka) i "Vjerska djela" (u sedam svezaka), na ukupno više od šesto listova. Na prvim se listovima dijela tekstova nalazi Starčevićev autograf s potvrdom autentičnosti tekstova, ali se još treba provesti postupak utvrđivanja autorstva svih tekstova i potvrditi autorstvo. U omotu naslovljenom "Jezikoslovna djela" nalazi se devet svezaka dvostrano pisanih na ukupno 340 listova. Izuzme li se rukopis udžbenika matematike koji tematski ne pripada ovome omotu, na jezikoslovne se teme odnosi gotovo 600 stranica Starčevićeva rukopisa.

hrvatski jezik ; francuski jezik ; jezikoslovlje ; gramatika ; rukopis ; Starčević ; Š. ; Krmpotić ; M. D.

Knjiga je rezultat istraživanja na znanstvenom projektu MZOS-a br. 009-2263053-0916 i potpori Sveučilišta u Rijeci br. 13.04.1.2.03 voditeljice Diane Stolac.