Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 733025

Koncentracija malondialdehida, biomarkera oksidativnog stresa, u odabranim organima Vardarskog klena iz rijeka onečišćenih otpadnim vodama rudnika


Dragun, Zrinka; Filipović Marijić, Vlatka; Krasnići, Nesrete; Ramani, Sheriban; Valić, Damir; Rebok, Katerina; Kapetanović, Damir; Kostov, Vasil; Jordanova, Maja; Erk, Marijana
Koncentracija malondialdehida, biomarkera oksidativnog stresa, u odabranim organima Vardarskog klena iz rijeka onečišćenih otpadnim vodama rudnika // Zbornik 13. Stručnog sastanka laboratorija ovlaštenih za ispitivanje voda / Dikanović Lučan, Željka ; Stipaničev, Draženka ; Dragun, Zrinka (ur.).
Rijeka: Revelin d.o.o., 2014. str. 101-104 (poster, sažetak, znanstveni)


Naslov
Koncentracija malondialdehida, biomarkera oksidativnog stresa, u odabranim organima Vardarskog klena iz rijeka onečišćenih otpadnim vodama rudnika
(Concentration of malondialdehyde, biomarker of oxidative stress, in selected organs of Vardar chub from rivers contaminated by mining waste)

Autori
Dragun, Zrinka ; Filipović Marijić, Vlatka ; Krasnići, Nesrete ; Ramani, Sheriban ; Valić, Damir ; Rebok, Katerina ; Kapetanović, Damir ; Kostov, Vasil ; Jordanova, Maja ; Erk, Marijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik 13. Stručnog sastanka laboratorija ovlaštenih za ispitivanje voda / Dikanović Lučan, Željka ; Stipaničev, Draženka ; Dragun, Zrinka - Rijeka : Revelin d.o.o., 2014, 101-104

Skup
13. Stručni sastanak laboratorija ovlaštenih za ispitivanje voda

Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 18.-21.11.2014.

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Neobjavljeni rad

Ključne riječi
Malondialdehid; oksidativni stres; Vardarski klen; rijeke; rudnici
(Malondialdehyde; oxidative stress; Vardar chub; rivers; mines)

Sažetak
Otpadne vode rudnika ubrajaju se, uz difuzno onečišćenje izazvano poljoprivrednim aktivnostima, u najopasnije izvore onečišćenja slatkovodnih ekosustava, a u Makedoniji još uvijek predstavljaju jedan od najozbiljnijih ekoloških problema. Uzrok toksičnosti otpadnih voda rudnika nalazi se u njihovoj izrazitoj kiselosti i visokim koncentracijama toksičnih metala, koje mogu značajno ugroziti zdravlje životinja koje žive u tako onečišćenim ekosustavima te tako utjecati i na smanjenje bioraznolikosti. U listopadu 2012. godine, provedeno je istraživanje kakvoće riječne vode triju rijeka rudarskog područja sjeveroistočne Makedonije: Bregalnice, Zletovske Reke i Krive Reke. U vodi rijeke Bregalnice utvrđeno je onečišćenje karakteristično za područja intenzivne poljoprivredne aktivnosti, a koje se odnosi na umjereno povišene koncentracije nekoliko metala/metaloida (As, Ba, Fe, Mo, Ti, U, V), nitrata i fosfata te izrazito fekalno onečišćenje vode. U Zletovskoj Reci, nizvodno od rudnika olova i cinka – Zletovo, nađene su iznimno visoke koncetracije velikog broja metala, posebno Cd, Cs, Mn, Tl i Zn, te sulfata i klorida, kao jasan pokazatelj utjecaja rudnika na kakvoću riječne vode. U Krivoj Reci, unatoč neposrednoj blizini rudnika olova i cinka – Toranica, nisu zabilježene povišene koncentracije metala u riječnoj vodi, već slično Bregalnici, izrazito fekalno onečišćenje i povišene koncentracije amonijevih i fosfatnih iona, vjerojatno kao posljedica utjecaja otpada okolnih vrtova i obradivih površina. Izloženost metalima i drugim zagađivalima u riječnoj vodi može izazvati niz bioloških promjena u vodnim organizmima, poput nastajanja reaktivnih oblika kisika, i pojave oksidativnog stresa. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio definirati razinu oksidativnog stresa u organima odabranog bioindikatorskog organizma, Vardarskog klena (Squalius vardarensis), koji obitava u trima gore navedenim rijekama, određivanjem koncentracije malondialdehida (MDA), karcinogenog i mutagenog produkta lipidne peroksidacije. Uzorkovanje klenova provedeno je istovremeno s uzorkovanjem riječne vode, u listopadu 2012. godine, a analize su provedene u škrgama i stražnjem dijelu probavila klenova, organima koji su u izravnom kontaktu sa zagađivalima putem vode, odnosno hrane. Koncentracija MDA određena je spektrofotometrijskom metodom u kojoj uslijed reakcije MDA s 2-tiobarbiturnom kiselinom pri niskom pH i visokoj temperaturi nastaje ružičasti, fluorescentni produkt, čija apsorbancija se očitava na 535 nm. U škrgama klenova, najviše koncentracije MDA izmjerene su u rijeci Bregalnici (39-147 nmol g-1), nešto niže u Krivoj Reci (36-84 nmol g-1) te najniže u Zletovskoj Reci (8-24 nmol g-1). Za usporedbu, vrijednosti MDA u škrgama uzgojenih pastrva, koje nisu bile izložene zagađivalima, iznosile su 27-31 nmol g-1. U stražnjem dijelu probavila, koncentracije MDA bile su znatno niže u odnosu na škrge, ukazujući na veću osjetljivost škrga na zagađivala uslijed njihovog stalnog i izravnog kontakta s vodom. Povišene vrijednosti iznad 35 nmol g-1, kakve su nađene u škrgama svih klenova iz Bregalnice i Krive Reke, izmjerene su samo u probavilu devet klenova iz rijeke Bregalnice (44-111 nmol g-1) te po jednog klena iz Zletovske (35 nmol g-1) i Krive Reke (54 nmol g- 1). Kako su klenovi, čiji su organi korišteni za analizu MDA, bili širokog raspona dužine (za analizu u škrgama: 16, 0-29, 4 cm ; za analizu u probavilu: 8, 7-29, 4 cm) te oba spola, analizirana je i povezanost ova dva biometrijska parametra s koncentracijama MDA. Uočen je blagi trend porasta koncentracija MDA kod većih jedinki u oba organa, ali razlike nisu bile statistički značajne (Kruskal-Wallis test ; p>0, 05) te su bile puno manje u odnosu na razlike uočene između različitih rijeka. Razlike između spolova bile su nešto izraženije. U škrgama, 10-50% više koncentracije MDA nađene su kod mužjaka, ali razlike nisu bile statistički značajne (p>0, 05). Nasuprot tome, u stražnjem dijelu probavila 50- 100% više koncentracije MDA nađene su kod ženki nego kod mužjaka u sve tri rijeke, a razlike su bile i statistički značajne. Unatoč tome, koncentracije MDA iznad 35 nmol g-1 u probavilima devet klenova iz rijeke Bregalnice izmjerene su u jedinkama oba spola i svih veličina te su vjerojatno u većoj mjeri odraz okolišnog utjecaja nego fiziologije riba. Povišene vrijednosti MDA u oba organa klenova iz rijeke Bregalnice te u škrgama klenova iz Krive Reke, ukazuju da je uočeni oksidativni stres kod klenova vjerojatno posljedica njihove izloženosti dokazanom poljoprivrednom onečišćenju tih rijeka, kao i njihove moguće izloženosti pesticidima u vodi. Pojava oksidativnog stresa uslijed izloženosti pesticidima već je ranije opisana za razne riblje vrste. Iako su metali poznati po svojoj sposobnosti izazivanja oksidativnog stresa u vodnih organizama, izloženost visokim koncentracijama metala, kakve su bile zabilježene u Zletovskoj Reci u listopadu 2012. godine te njihova povećana akumulacija u organima Vardarskog klena, nisu imale za posljedicu značajniju pojavu oksidativnog stresa niti u škrgama, niti u probavilu ovog bioindikatorskog organizma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Biologija, Veterinarska medicina



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
098-0982934-2721 - Stanične promjene u vodnih organizama pobuđene metalima (Marijana Erk, )
098-0982934-2752 - Patologija organizama iz voda u odnosu na zagađivala i akvakulturu (Damir Kapetanović, )

Ustanove
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb