Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 732805

UIS-ova međunarodna speleološka ekspedicija "ISEL 2014“ u Libanonu


Garašić, Mladen
UIS-ova međunarodna speleološka ekspedicija "ISEL 2014“ u Libanonu // Skup speleologa Hrvatske : zbornik sažetaka / Dubovečak, Vinka ; Šinko, Tanja ; Paar, Dalibor (ur.).
Ivanec: Speleološka udruga Kraševski zviri, 2014. str. 22-23 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
UIS-ova međunarodna speleološka ekspedicija "ISEL 2014“ u Libanonu
(UIS International Speleological Expedition (ISEL 2014" in Lebanon)

Autori
Garašić, Mladen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Skup speleologa Hrvatske : zbornik sažetaka / Dubovečak, Vinka ; Šinko, Tanja ; Paar, Dalibor - Ivanec : Speleološka udruga Kraševski zviri, 2014, 22-23

ISBN
978-953-58320-0-3

Skup
Skup speleologa Hrvatske

Mjesto i datum
Lepoglava, Hrvatska, 21.-23.11.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Speleologija; UIS; Hrvatska; Libanon; ekspedicija
(Speleology; UIS; Croatia; Lebanon; expedition)

Sažetak
Tijekom kolovoza i rujna 2014. godine u Libanonu se odvijala UIS međunarodna speleološka ekspedicija "ISEL 2014" u organizaciji UIS i Speleo club du Liban (SCL). Na ekspediciji je sudjelovalo 20 sudionika iz Libanona, Turske (2), Irana (1) i Hrvatske (3). Nakon UIS-ovih ekspedicija u Tanzaniju (2004./2005.) i Iran (2008.) ovo je bila treća takva ekspedicija pokatnuta inicijativom od UIS-a. Kao i uvijek do sada, hrvatski su speleolozi aktivno pomogli UIS projektu. Cilj ove ekspedicije je bio pronalazak i istraživanje speleoloških objekata na Jaj Plateau u središnjem Libanonu, na nadmorskim visinama između 1550 i1985 metara. Riječ je o izuzetno teško prohodnom krškom terenu gdje je od 1990. do 1992. godine rekognoscirano i djelomično istraženo 9 jama. Nakon obrade i objave rezultata ekspedicije slijedit će valorizacija područja te eventualni prijedlog za zaštitu pod UNESCO. Jaj Plateau je uzdignuta tektonska ploča, pravokutnog oblika, dimenzija 5x15 km, sa svih strana okružena markantnim rasjedima, sa subvertikalnim ili vertikalnim skokovima između 300 i 800 metara. Nadmorska visina tog područja pada od juga prema sjeveru, tj. obrnuto od okolnog terena. Riječ je o srednjejurskim vapnencima i dolomitima koji su izdignuti iz sličnih karbonatnih stijena u kojima ima nekoliko jama dubljih od 250 metara (Baale, Batara - na priloženoj fotografiji) koje smo posjetili u prijašnjim ekspedicijama u Libanon 2006. i 2011. Specifičnost ove ekspedicije bila je u organizaciji istraživanja koju je sugerirao položaj prostora, neprohodnost terena te atmosferske prilike. Naime, nije bilo moguće napraviti adekvatni bazni logor na Jaj plateau, jer bi transport vode (svaki sudionik mora imati barem 5 litara dnevno vode za piće) bio nemoguć, prekompliciran ili teško ostvariv. Ovdje ne prolaze niti konji niti mule niti magarci. Nema niti jedne staze ili nečega što bi na njih upućivalo. Osim toga, neke dijelove terena lakše je obrađivati penjući se iz okolnog područja. Zbog toga je ustanovljen bazni logor na visini od 998 metara na zapadnoj strani Jaj plateaua. Korištena je jedna odlična zgrada s mogućnosti korištenja tuševa, improvizirane kuhinje, dvorane za sastanke, električne energije i sl. Svakodnevno smo u 5 sati ujutro vozilima prilazili Jaj Plateau s raznih strana do kuda se najviše moglo. Tada je slijedilo mukotrpno penjanje po strmim liticama, te rekognosciranje i istraživanje u određenim podijeljenim zonama (bilo ih je 12). Istraživanja smo svakodnevno morali završiti najkasnije u 15 sati jer nakon toga tamo obavezno pristižu gusti oblaci i u potpunosti onemogućuju vidljivost pri orijentiranju. Svi smo imali GPS, ali u takvim uvjetima, u tom kršu kojega "ima" samo u teoriji (Velebit ili Alpe smo tamo nazivali "autocestom"), ništa ne pomaže. Osim toga, temperatura zraka od 35 do 37 °C se tada naglo spusti za dvadesetak stupnjeva te počinje puhati snažan i hladan vjetar. Istraživanja nije moguće ili je gotovo nemoguće obavljati zimi jer tada tamo ima snijega (debljine i do nekoliko metara), zrak je niskih temperatura, ali ponajviše zbog jakog orkanskog vjetra. Tijekom ekspedicije, na sreću nitko od sudionika nije bio značajnije ozlijeđen, osim ogrebotina i prehlada koje smo svi ponijeli sa sobom. ISEL 2014 je pronašla, istražila i topografski snimila više od 70 speleoloških objekata u području Jaj. Sve naše rute kretanja objedinjene su na "Base Camp" programu i ustanovljeno je koja su područja više ili manje prođena, tj. „obrađena“. Možda bi valjalo istaknuti da smo geološki ustanovili značajnije količine bazalta u neposrednoj blizini velikih rasjeda, pa čak i na visinama preko 1600 metara. To daje jednu novu geološku dimenziju nastanka Jaj Plateaua o kojoj ćemo uskoro izvjestiti geologe i speleologe. Ustanovljena su 4 neovisna prodora bazalta u razdoblju između gornje jure sve do današnjih dana. Naime, riječ je o nekadašnjem vulkanu. To uveliko mijenja uvjerenje da će se na Jaj plateau u karbonatima pronaći speleološki objekti dublji od 500, 600 ili 700 metara na što su upućivali obližnji istraženi objekti izvan glavnih rasjeda koji su duboki između 150 i cca 300 metara. Neke od tih objekata posjetili smo na našim prijašnjim ekspedicijama u Libanonu tijekom 2006. i 2011. godine. Voditelj ekspedicije ISEL 2014 bio je Fadi Nader, a iz Hrvatske su sudjelovali Ivan Krpina, Davor Garašić i Mladen Garašić. Nažalost, veliki broj potencijalnih i prije prijavljenih sudionika iz Europe i SAD-a, u međuvremenu je odustao od dolaska u Libanon zbog geopolitičke situacije u bližoj ili daljnjoj okolici. Time su svi oni propustili vidjeti jedan od najljepših krških područja na svijetu. Cilj nam je pomoći zaštititi to područje gdje još samo ponegdje rastu autohtoni Libanonski cedrovi (broje se na komade) i preporučiti da ga i UNESCO povjerenstvo uvrsti na neki od svojih popisa prirodnih ljepota. Rezultati ove međunarodne speleološke ekspedicije će svakako pomoći u valorizaciji posebnog podzemnog prostora i geologije koja je ovdje prisutna.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo



POVEZANOST RADA


Ustanove
Građevinski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Mladen Garašić, (7250)