Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Sličnosti i rezlike između Petrićevih i De Dominisovih pogleda o strukturi tvari (CROSBI ID 211972)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad

Paušek-Baždar, Snježana Sličnosti i rezlike između Petrićevih i De Dominisovih pogleda o strukturi tvari // Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 39 (2014), 1; 35-51

Podaci o odgovornosti

Paušek-Baždar, Snježana

hrvatski

Sličnosti i rezlike između Petrićevih i De Dominisovih pogleda o strukturi tvari

Poznato je da su Frane Petrić i Marko Antun de Dominis djelovali u okviru oprečnih prirodnofilozofijskih sustava, prvi u okviru platoničkoga odnosno novoplatoničkoga, a drugi u okviru peripatetičkoga. No, oni su o strukturi tvari izložili slična gledišta. Kad u Pancosmia (1591) izlaže o krutim anorganskim tvarima, Petrić tvrdi da su one građene od čestica koje su nastale kontrakcijom od četvrtoga Petrićeva počela – fluida (fluor). Svojstva i raznolikosti krutih tvari ovise o omjeru tih čestica prema trećem Petrićevu počelu – toplini (calor). Tako je svaka tvar određena odnosom fluida i topline. Pri tome se fluid u tekućim i krutim tvarima pojavljuje u obliku »nedjeljivih tjelešaca«. Te su čestice međusobno spojene tzv. ljepilom (gluten). U cijeloj povijesti znanosti Petrićev gluten prvi je začetak ideje o postojanju kemijske veze između čestica tvari. Danas znamo da je kemijska veza utemeljena na principu energije, a Petrić je gluten u 16. stoljeću uveo s pomoću principa topline. U svom posljednjem tiskanom djelu Euripus (1624) de Dominis ne koristi nazive atomos i corpuscula atoma, nego govori o čestici (particula) i kuglici (globula). Oblik čestice uspoređuje sa zrnom graška ili leće. Oko okrugle čestice koja je smještena u središtu svijeta kružno se slažu ostale čestice zemlje, a potom vode. One zbog svoje okrugloće neće moći biti priljubljene jedna uz drugu, pa premda de Dominis to ne zaključuje, slijedi da između njih postoje mala područja praznog prostora. Stoga se de Dominisovo gledište o okruglim česticama tvari kosi s peripatetičkim naukom o nepostojanju praznog prostora. Premda je Frane Petrić bio 31 godinu stariji od de Dominisa, gledišta filozofa iz Cresa o strukturi tvari su znatno inovativnija zato što on prvi put spominje postojanje »nečega« između čestica tvari, što će se u kasnijem razvitku znanosti nazvati kemijskom vezom.

Frane Petrić; Marko Antun de Dominis; platonička prirodna filozofija; peripatetička prirodna filozofija; fluid; toplina; gluten; kemijska veza

nije evidentirano

engleski

Similarities and differences between Petrićs views of the structure of matter and those of De Dominis.

nije evidentirano

Frane Petrić; Marko Antun de Dominis; Platonic natural philosophy; Peripatetic natural philosophy; fluid; heat; gluten; chemical bond

nije evidentirano

Podaci o izdanju

39 (1)

2014.

35-51

objavljeno

0350-2791

Povezanost rada

Kemija, Filozofija, Povijest