hrvatski

S onu stranu Frankfurtskoga dnevnika

Petar Šegedin jedan je od najreprezentativnijih književnika, a možemo slobodno reći i hrvatskih intelektualaca 20. stoljeća. D. Jelčić ga smatra i »najzaslužnijim graditeljem hrvatskog proznog izraza i najdosljednijim zagovornikom slobode umjetničkoga stvaranja«. (Jelčić 2013 :198) Upravo ta borba za slobodni umjetnički izraz u bitnosti je obilježila ne samo njegovo književno djelo nego život u cjelini. Suprotstavljajući se svakim svojim javnim istupom (pisanom ili izgovorenom riječi) komunističkome jednoumlju, diktatu stvaranja i mišljenja, Petar Šegedin sedamdesetih je godina prošloga stoljeća postao hrvatskim prognanikom. Jedan je dio vremena provedenoga u egzilu zabilježio u djelu Frankfurtski dnevnik ili priča o pobožnom pustolovu. Riječ je o prozi koja ni u kojem slučaju ne predstavlja inventuru dnevnih događanja: posrijedi je složene djelo u kojem, u tom trenutku apatrid, promišlja smisao vlastita postojanja, propituje opstojnosti osobnih uvjerenja, kao i opstojnost svoje domovine Hrvatske.

Frankfurtski dnevnik ili priča o pobožnom pustolovu ; Petar Šegedin ; sloboda umjetničkoga stvaranja ; dnevnički zapis ; domovina

nije evidentirano