hrvatski

Adresni prostor kao oskudni resurs Internet Protokola verzije 4

Današnje doba brzog razvoja računala i mobilnih te ostalih uređaja sposobnih za komunikaciju putem Interneta kao medija postavili su visoke tehničke zahtjeve i standarde za održavanje i proširivanje istoga.Jedan od ključnih problema u procesu razvoja mrežne infrastrukture dakako predstavlja adresni prostor kao resurs. Naime, svaki uređaj koji koristi infrastrukturu mreže obilježen je jedinstvenim identifikatorom koji omogućava komunikaciju s ostalim uređajima na mreži. Cilj ovog rada je prikazati razvoj Internet Protokola(IP) sa stajališta problematike adresiranja, njegove nedostatke i ograničenja, te kao odgovor razvoj Internet Protokola verzije 6( IPv6).Prolazeći kroz opis trenutno najzastupljenijeg Internet Protokola IPv4, njegov način i metode dodjele adresa uređajima, kao i ograničenja koja postaju očigledna. Unatoč metodama uštede adresnog prostora, problem iscrpljenja bazena dostupnih adresa postaje sve bliži. Predloženo rješenje u obliku nove verzije Internet Protokola, verzije 6donosi iznimno povećanje broja dostupnih adresa za uređaje na mreži, i druge prednosti, premda također unosi određenu dozu kompleksnosti, a napose u procesu migracije.Međutim, migracija na novu verziju protokola nije sasvim jednostavna jer dvije verzije nisu interoperabilne. Problemi i izazovi implementacije nove verzije protokola unutar postojećeg sustava su znatni, ali su s vremenom razvijene metode tranzicije.

IP adresa ; Internet protokol ; IANA ; IPv4 ; IPv6 ; računalne mreže

nije evidentirano