Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 73170

Prilog poznavanju nefrotoksičnog djelovanja okratoksina A


Domijan, Ana-Marija
Prilog poznavanju nefrotoksičnog djelovanja okratoksina A 2001., magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb


Naslov
Prilog poznavanju nefrotoksičnog djelovanja okratoksina A
(Some features of ochratoxin A - induced nephropathy)

Autori
Domijan, Ana-Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.12.

Godina
2001

Stranica
78

Mentor
Peraica, Maja

Ključne riječi
Dnevni unos OTA; enzimi u urinu; izloženost OTA; lipidna peroksidacija; okratoksin A; tekućinska kromatografija visoke djelotvornosti
(Daily intake of OTA; enzimes in urine; exposure to OTA; high performance liquid chromatography; lipid peroxidation; ochratoxin A)

Sažetak
Mikotoksin okratoksin A (OTA) je sekundarni metabolit pojedinih vrsta plijesni roda Aspergillus i Penicillium, nađen u hrani biljnog i životinjskog podrijetla. Na pokusnim životinjama dokazano je nefrotoksično, genotoksično, teratogeno, karcinogeno i imunosupresivno djelovanje OTA. U ovom radu praćen je nefrotoksičan učinak OTA na pokusne životinje. Odrasle ženke štakora soja Wistar tretirane su intraperitonealno s 500 mg OTA/kg tjelesne mase 1, 3 i 6 puta te žrtvovane 24 sata nakon zadnjeg tretmana, odnosno 12 puta i žrtvovane 21 dan kasnije. Praćena je koncentracija OTA u plazmi, homogenatu bubrega i u urinu pomoću tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC) s fluorescentnim detektorom. Koncentracije OTA u plazmi, homogenatu bubrega i u urinu povećavale su se do 6. tretmana, a potom su se do kraja pokusa snižavale. Bubrežna oštećenja nastala djelovanjem OTA praćena su mjerenjem 24-satnog volumena urina, koncentracije kreatinina u plazmi i u urinu, koncentracije malondialdehida (MDA) u homogenatu bubrega i u urinu kao i mjerenjem katalitičke aktivnosti nekih enzima u urinu. Nakon 6. tretmana izmjereno je značajno povećanje 24-satnog volumena urina (367%, p< 0, 001) tretiranih životinja u usporedbi s kontrolnom skupinom. Koncentracija kreatinina u urinu se značajno snizila od početka pokusa do 6. tretmana u odnosu na kontrolnu skupinu (49%, p< 0, 001), nakon čega se postupno povećavala. Katalitička aktivnost laktat dehidrogenaze, leucin aminopeptidaze, izocitrat dehidrogenaze i alkalne fosfataze povećavala se tijekom pokusa do 6. tretmana, kada je bila najveća (730, 680, 346, odnosno 195% u odnosu na kontrolne vrijednosti, p< 0, 05), nakon čega je imala trend snižavanja. Lipidna peroksidacija mjerena koncentracijom MDA bila je značajno povećana (p< 0, 05) u homogenatu bubrega već nakon 1. tretmana da bi se do kraja pokusa približila kontrolnoj vrijednosti. Koncentracija MDA u urinu postupno se povećavala u odnosu na kontrolnu skupinu do 6. tretmana (278%, p< 0, 001), a potom se snižavala. Apoptotične promjene epitela bubrežnih tubula pojavile su se nakon 1. tretmana, a njihov se broj također povećavao do 6. tretmana (p< 0, 001). Ovi rezultati ukazuju da je lipidna peroksidacija u homogenatu bubrega od svih mjerenih parametara najbolji pokazatelj ranog oštećenja OTA, jer do povećanja koncentracije MDA dolazi prije nego je koncentracija OTA dosegla maksimalnu vrijednost. OTA izaziva reverzibilne promjene u stanicama bubrega na što ukazuju povećanje aktivnosti ispitivanih enzima u urinu, snižena koncentracija kreatinina u urinu i promijenjeni 24-satni volumen urina, koji se nakon prestanka tretmana približavaju vrijednostima izmjerenim u kontrolnoj skupini. Uzorci ljudske plazme zdravog stanovništva Republike Hrvatske sakupljeni su u Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Zagrebu tijekom lipnja, rujna i prosinca 1997. godine i ožujka 1998. godine. U sakupljenim uzorcima izmjerena je koncentracija OTA HPLC metodom. OTA iznad granice detekcije metode (0, 2 ng/ml) nađen je u uzorcima sakupljenim u svim gradovima i u svim mjesecima. Najveća učestalost OTA-pozitivnih uzoraka i najveća srednja koncentracija OTA nađena je u Osijeku (0, 56 ng/ml). U lipnju je nađena najveća učestalost OTA-pozitivnih uzoraka kao i najveća srednja koncentracija (0, 39 ng/ml). Ukupna srednja koncentracija OTA u plazmi gradskog stanovništva u Republici Hrvatskoj (0, 30 ng/ml) je niža od srednje koncentracije u Europskim zemljama (0, 90 ng/ml). Procijenjeni dnevni unos izračunat iz srednje koncentracija OTA u svim uzorcima je 0, 40 ng/kg tjelesne mase i niži je od granične vrijednosti prihvatljivog dnevnog unosa što ga je predložila Svjetska zdravstvena organizacija (16, 0 ng/kg tjelesne mase).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
00220106

Ustanove
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Ana-Marija Domijan, (222653)