Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 731050

Cakavizam u Rijeci (prilog dijakronijskoj dijalektologiji)


Zubčić, Sanja
Cakavizam u Rijeci (prilog dijakronijskoj dijalektologiji) // Studia Borysiana - etymologica, diachronica, slavica : w 75. rocznice urodzin profesora Wieslawa Borysia / Jakubowicz, M. ; Raszewskiej Zurek, B. (ur.).
Warszawa: Instytut Slawistyki PAN, 2014. str. 459-474


Naslov
Cakavizam u Rijeci (prilog dijakronijskoj dijalektologiji)
(Cakavism in the Dialect of Rijeka (a contribution to historical dialectology))

Autori
Zubčić, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Studia Borysiana - etymologica, diachronica, slavica : w 75. rocznice urodzin profesora Wieslawa Borysia

Urednik/ci
Jakubowicz, M. ; Raszewskiej Zurek, B.

Izdavač
Instytut Slawistyki PAN

Grad
Warszawa

Godina
2014

Raspon stranica
459-474

ISBN
978-83-64031-07-6

Ključne riječi
Hrvatski jezik, čakavsko narječje, povijesna dijalektologija, govor grada Rijeke, cakavizam
(Croatian language, Čakavian dialect, historical dialectology, dialect of Rijeka, cakavism)

Sažetak
Cakavizam je pojava potpune ili djelomične depalatalizacije glasova č, ž i š u određenim, uvijek uzmorskim čakavskim govorima. Prvu je temeljitu raspravu o toj pojavi napisao poljski slavist M. Małecki (1929) i dovodeći je u vezu s poljskim mazurzeniem pripisao je utjecaju romanskih idioma te je datirao u 17. stoljeće. Osobita je važnost toga rada u hrvatskoj filologiji u tome što je M. Małecki prvi popisao cakavske punktove. Za Rijeku se, međutim, znalo da je cakavska i tridesetak godina prije nalaza M. Małeckoga, i to iz studije R. Strohala u kojoj stoji da na području grada Rijeke postoje dva tipa cakavizma. S obzirom na činjenicu da je Rijeka povijesno bila urbana sredina, ali s koherentnom jezičnom situacijom u kojoj se grad mogao poistovjetiti s pojmom dijalektološkoga punkta u klasičnom smislu te riječi, i s obzirom na to da kroz književno stvaralaštvo, notarijat, život crkve i dr. već od 15. stoljeća postoji bogat raspon tekstova, cilj je ovoga rada provesti temeljitu analizu tekstova koji su nastajali u Rijeci, ili su se u Rijeci koristili ili su namijenjeni za korištenje u Rijeci na hrvatskom jeziku (s time da se pod tim pojmom podrazumijevaju i elementi hrvatskoga u crkvenoslavenskom hrvatskom jeziku, tekstovi pisani čakavski i tekstovi pisani kakvom drugom inačicom hrvatskoga jezika s elementima čakavštine) te utvrditi vremenski okvir pojave cakavizma u analiziranim tekstovima, prikazati kronologiju te pojave po stoljećima te utvrditi dijakronijsku tipologiju cakavizma u Rijeci. U tu su svrhu pregledani tekstovi pisani glagoljicom i latinicom koji su nastajali u Rijeci u vremenskom razdoblju od 13. st., kada je nastao najstariji riječki glagoljički fragment, do 20. st. i traga cakavizma u hrvatskoj književnosti. Prva je pojava cakavizma u analiziranim tekstovima zabilježena u tridesetim godinama 16. st. u glagoljskom blagajničkom registru riječke općine, a posljednji su njezini tragovi potvrđeni u (drugoj) polovici 20. st. u studijama M. Mezorane i I. Lukežić. Suvremeni govor grada Rijeke je složen lingvistički konglomerat u kojemu nema cakavizma. Rezultati ovoga istraživanja prilog su stvaranju dijakronijske slike govora grada Rijeke, prilog su i dijakronijskoj dijalektologiji čakavskoga narječja, a osobito razvoju, dataciji i sudbini cakavizma u hrvatskom jeziku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
009-1012647-0900 - Prilozi za istraživanje čakavskih dijalekata na području zapadne Hrvatske (Silvana Vranić, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Rijeka

Autor s matičnim brojem:
Sanja Zubčić, (222166)