hrvatski

Preobrazba dugootočkog krajolika kao odraz suvremenih sociogeografskih procesa

Dvije su osnovne skupine čimbenika koje utječu na oblikovanje krajolika. Prvi su prirodno- geografski, a drugi društveno- geografski. Njihovom interakcijom oblikuju se različiti tipovi kulturnog krajolika. U doktorskoj disertaciji analizirane su promjene dugootočkog krajolika koje su posljedica suvremenih sociogeografskih procesa. Općenito gledajući, krajolik Dugog otoka evoluirao je iz onog prirodnog u kulturni (antropogeni) još u prapovijesti tj. u vrijeme pojave čovjeka na tom prostoru. Budući da se na otoku nije razvilo urbano naselje, disertacija se bavi preobrazbom ruralnog krajolika. Unutar ruralnog krajolika, zasebno je analizirana preobrazba agrarnog (poljoprivrednog) krajolika i krajolika ruralnih naselja. Kao osnova istraživanja korištena je postojeća domaća i inozemna znanstvena literatura. Uz to su analizirani brojni arhivski izvori iz Državnog arhiva u Zadru i Državnog arhiva u Splitu, posebice dokumenti iz 18. st. iz Fonda obitelji Lantana, katastarski operati iz 1849. godine te rezultati katastarske izmjere iz istog razdoblja. Analiza promjena korištenja zemljišta provedena je usporedbom podataka za razdoblje od sredine 19. st. do 2010. godine. Terenskim istraživanjem upotpunjene su spoznaje o aktualnom stanju na terenu, provedeno je opsežno fotodokumentiranje prostora i empirijsko istraživanje. Matematičko- statističkim metodama dodatno je napravljena korelacijska analiza između društveno- gospodarskih pokazatelja i načina korištenja zemljišta. Početci oblikovanja agrarnog krajolika sežu u neolitik. On je na prostoru Sjeverne Dalmacije, pa tako i na prostoru zadarskih otoka, započeo oko 5900 g. pr. K. Budući da je sve do polovine 20. stoljeća poljoprivreda bila osnovna gospodarska djelatnost, agrarni krajolik se do tada prostorno širio čak i na one dijelove otoka s razmjerno nepovoljnim prirodno- geografskim značajkama. No, posljednjih 50-ak godina, poljoprivreda više nije najvažnija otočna djelatnost, a uslijed pojave procesa depopulacije, deagrarizacije, industrijalizacije i litoralizacije značajan dio otočnog agrarnog krajolika prepušten je sukcesiji autohtone vegetacije. Najveći broj stanovnika na Dugom otoku je zabilježen još 1948. godine (4670), nakon čega broj otočana uglavnom pada. Razmjerno visok udio starog stanovništva, posebice u naseljima SZ dijela otoka, ukazuje na intenzivan proces starenja, a pojedina naselja kao što su Dragove i Soline, na rubu su izumiranja. Nepovoljne demografske prilike utječu na suvremeno oblikovanje otočnih površina. Istraživanjem je Anica Čuka Preobrazba dugootočkog krajolika kao odraz suvremenih sociogeografskih procesa 275 potvrđeno zapuštanje svih poljoprivrednih grana, izuzev maslinarstva. U novije vrijeme, uslijed napuštanja stočarstva, gotovo je nestalo pašnjačkih površina, a time i krajolika pašnjaka. Vinogradarstvo, koje je uz maslinarstvo bilo najvažnija otočna djelatnost, danas je sve manje zastupljeno, čime nestaje i krajolik vinograda. Vinogradi i oranice, nekoć su činili dio krajolika otočnih plodnih uvala (polja). Današnja su polja najvećim dijelom zapuštena, poglavito u zonama podalje od naselja ili u neposrednoj blizini onih naselja koja su značajnije depopulirala. U disertaciji je zasebno analiziran način korištenja katastarskih čestica Stivanjeg polja u razdoblju od 1880. do 2010., prema katastarskim podacima. Početkom i sredinom 20. stoljeća tim su prostorom prevladavale oranice i vinogradi, a prema najnovijim katastarskim podacima polje se još uvijek koristi na sličan način. No, suvremene ortofoto snimke, terensko istraživanje i fotodokumentiranje prostora pokazali su da je najveći dio polja uglavnom zapušten. Jedan od nepovoljnih čimbenika korištenja prostora su neriješeni imovinsko-pravni odnosi te neprovođenje diobe među posjednicima otočnog zemljišta. Također, značajan dio otočana živi izvan otoka što, uz ostale nepovoljne čimbenike, dodatno otežava korištenje udaljenih otočnih polja, ali i ostalih otočnih posjeda. Od studenog 2009. do travnja 2010. godine na Dugom otoku je provedeno anketno ispitivanje na uzorku od 191 ispitanika. Rezultati istraživanja dokazali su postojanje određenog broja tzv. administrativno doseljenih, budući da je dio ispitanika naveo da imaju prebivalište na otoku, a žive na susjednom kopnu. Najveći dio njih, ali i većina ukupnog broja ispitanika bavi se maslinarstvom. Za noviju preobrazbu agrarnog krajolika značajno je da posljednjih 10-ak godina većina ispitanika, njih 74, 3%, povećava broj obradivih stabala maslina ili ih obrađuje podjednak broj, dok ih tek manji dio zapušta svoje maslinike. Vinogradarstvom se tijekom života na otoku bavilo čak 64, 9% ispitanika, dok se u vrijeme istraživanja tom djelatnošću bavilo tek 29, 8% ispitanika, ali ih većina obrađuje sve manji broj trsova. To ukazuje na zapuštanje vinogradarstva. Od ukupnog broja ispitanika, njih 89, 5% odgovorilo je da se njihova obitelj tijekom prošlosti bavila stočarstvom, no u vrijeme ispitivanja tom se poljoprivrednom granom bavilo tek 13% ispitanika. Čak 73, 3% ispitanika navelo je da posljednjih 20- ak godina sve više zapuštaju nekoć obrađeno zemljište, što je također potvrda prostornog sužavanja agrarnog krajolika. Većina ispitanika smatra da je prostor oko njihovih naselja sve zapušteniji, da je makija Anica Čuka Preobrazba dugootočkog krajolika kao odraz suvremenih sociogeografskih procesa 276 sve gušća i viša i sve se manje zemljišta obrađuje. Istraživanjem je potvrđeno da se otočni krajolik, iz agrarnog, ponovno preobražava u prirodni krajolik u kojem će s vremenom, ukoliko se nastavi takav trend, nestati tragova antropogenog djelovanja.

preobrazba ; krajolik ; Dugi otok

nije evidentirano