hrvatski

Hospitalizacije djece u Hrvatskoj u razdoblju 2003.-2012. godine

Uvod i cilj: Hospitalizacije djece su važan izvor informacija o pobolu od ozbiljnijih bolesti te značajan pokazatelj organizacijskih obilježja liječenja djece. U cilju humanijeg pristupa i izbjegavanja psihičkih trauma koje hospitalizacija nosi, stacionarno liječenje se nastoji ograničiti samo na slučajeve pacijenata čije zdravstveno stanje to zahtijeva. I u Hrvatskoj se uvodi model dnevnih bolnica, ali nije poznato kakav to utjecaj ima na učestalost hospitalizacija na stacionarnim odjelima. Stoga su analizirane stope hospitalizacija djece u dobi 0-19 godina. Metode: Obrađeni su podaci iz Baze hospitalizacija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te su izračunate i uspoređene stope hospitalizacija po pojedinim uzrocima, dobi i spolu od 2003-2012. godine. Rezultati: Uzroci boravka u bolnici se značajno razlikuju između dojenčadi i ostale djece. Kod dojenčadi je zabilježen blagi porast ukupne stope hospitalizacija na 1.000 (s 441 u 2003. na 485 u 2012.), uz značajne oscilacije po godinama. Vodeće dvije skupine uzroka su od 2003-2012. stanja iz perinatalnog razdoblja (stopa stagnira, sa 204 na 200) i bolesti dišnog sustava (zabilježen blagi porast stope s 54 na 61, uz značajne oscilacije po godinama). Treća vodeća skupina bolesti u 2003. bile su zarazne bolesti (stopa stagnira, sa 32 na 33), a počevši od 2009. godine to su kongenitalne malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti čija stopa je značajno porasla sa 26 u 2003. na 37 u 2012. godini. U ovoj skupini posebno je velik porast broja hospitalizacija zbog prirođene malformacije srčanih septuma (MKB-10: Q21), sa 112 u 2003. na 282 u 2012, koje su s trećeg mjesta u ovoj skupini u 2003. došle na prvo mjesto u 2012. U dobi 1-19 ukupne stope hospitalizacija na 1.000 od 2003-2012. godine zabilježile su blagi porast (sa 72 na 81), uz stagnaciju od 2010. Vodeće dvije skupine uzorka, bez promjena u trendu, su bolesti dišnog sustava i ozljede. Na trećem i četvrtom mjestu izmjenjuju se simptomi i nedefinirana stanja s bolestima probavnog sustava i zaraznim bolestima. Tijekom cijelog razdoblja, vodeća dijagnoza u hospitalizacijama od dišnih bolesti su bolesti tonzila, a među ozljedama prednjače ozljede glave. U svim dobnim skupinama prevladavaju hospitalizacije dječaka u odnosu na djevojčice. Zaključak: Iako je dnevna bolnica preporučljiv oblik liječenja kada je to moguće, nije zabilježeno smanjenje učestalosti stacionarnog liječenja djece. Za bolesti tonzila kao najčešći vodeći uzrok hospitalizacije, nema promjena u stopama hospitalizacije, što ukazuje da nisu iskorištene sve mogućnosti liječenja u dnevnim bolnicama. Odabir dnevne bolnice ili stacionarnog liječenja bio bi olakšan ukoliko bi postojale stručne smjernice.

hospitalizacije; pobol; djeca

nije evidentirano