Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Ubodni incidenti u KBC Osijek u razdoblju od 2006. do 2009. godine – prevencija, prijavljivanje i zbrinjavanje profesionalne ekspozicije zdravstvenih djelatnika infekcijama koje se prenose krvlju (CROSBI ID 617286)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Drenjančević, Domagoj ; Talapko, Jasminka ; Grdić, Ljiljana ; Miklić, Jasna ; Kopić, Marija ; Benko, Ivan Ubodni incidenti u KBC Osijek u razdoblju od 2006. do 2009. godine – prevencija, prijavljivanje i zbrinjavanje profesionalne ekspozicije zdravstvenih djelatnika infekcijama koje se prenose krvlju // Knjiga sažetaka Simpozija povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a s međunarodnim sudjelovanjem, Osijek 04.12.2009. / Stupnišek, Mirjana (ur.). Zagreb: Hrvatska laboratorijska udruga - HLU, 2009. str. 5-7

Podaci o odgovornosti

Drenjančević, Domagoj ; Talapko, Jasminka ; Grdić, Ljiljana ; Miklić, Jasna ; Kopić, Marija ; Benko, Ivan

hrvatski

Ubodni incidenti u KBC Osijek u razdoblju od 2006. do 2009. godine – prevencija, prijavljivanje i zbrinjavanje profesionalne ekspozicije zdravstvenih djelatnika infekcijama koje se prenose krvlju

Profesionalna ekspozicija infekcijama koji se prenose krvlju predstavlja ozbiljan rizik za zdravstvene djelatnike. Opisana je mogućnost prijenosa krvlju više različitih patogena, no među njima su najvažniji hepatitis B virus (HBV), hepatitis C virus (HCV) te virus ljudske imunodeficijencije (HIV). Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2002. godine, u približno 35 milijuna zdravstvenih djelatnika širom svijeta godišnje se dogodi oko 3 milijuna perkutanih ekspozicija krvi što ima za posljedicu 70 000 infekcija s HBV-om, 15 000 infekcija HCV-om te 500 infekcija s HIV-om. Vrlo je značajan podatak da je 40% svih infekcija zdravstvenih djelatnika s HBV-om i HCV-om te 2.5% s HIV-om posljedica ubodnih incidentata. Ubodni incidenti su definirani kao perkutana ozljeda (ubod iglom, ozljeda sklapelom ili drugim oštrim predmetima) ili kontakt sluznica ili oštećene kože (ozlijeđene, ogrebene ili upalno promijenjene) s krvlju, tkivom ili tjelesnim tekućinama koje su potencijalno infektivne. Evidentno je da svaki ubodni incident neće nužno dovesti do infekcije zdravstvenih djelatnika, a to ovisi o učestalosti ovih infekcija među bolesnicima odnosno opće prevalencije u populaciji, učestalosti ubodnih incidenta, riziku koji nosi način ekspozicije te postekspozicijskim postupcima. Jedan od najčešćih načina infekcije zdravstvenih djelatnika ovim patogenima je ubodni incident iglom koja je kontaminiranom krvlju. Prosječna količina krvi koja se inokulira tijekom ubodnog incidenta s 22-gauge iglom iznosi oko 1 µl što je količina dovoljna za 100 infektivnih doza HBV. Rizik nastanka HBV infekcije je primarno određen stupnjem izloženosti zdravstvenih djelatnika krvlju te HBeAg statusom bolesnika-izvora. U studijama provedenim nakon izloženosti zdravstvenih djelatnika krvlju inficiranom s HBV-om rizik nastanka kliničkog hepatitisa iznosio je 22- 31%, dok je rizik nastanka serološkog dokaza HBV infekcije bio 37-62%, ako je krv kojoj su izloženi zdravstveni djelatnici sadržavala HBsAg i HBeAg, Za razliku od navedenog, u slučajevima kad je krv kojoj su bili izloženi zdravstveni djelatnici bila HBeAg negativna i HBsAg pozitivna, rizik nastanka kliničkog hepatitisa bio je 1-6%, a serološki je dokazana HBV infekcija u 23-37%. Za razliku od HBV, HCV i HIV se ne prenose tako efikasno tijekom profesionalne ekspozicije krvi. Prosječna incidencija serokonverzije poslije slučajne perkutane ekspozicije krvlju HCV pozitivnog izvora iznosi oko 2% (od 0-7%), a prospektivne studije u kojima su praćeni zdravstveni djelatnici izloženi HIV pozitivnoj krvi pokazale su da je transmisija HIV nakon perkutane ekspozicije iznosila 0, 3% odnosno 0.09% nakon ekspozicije sluznica. Najvažnija mjera prevencije profesionalne ekspozicije krvlju prenosivim infekcijama je sprječavanje nastanka ubodnih incidenta. To je nespecifična predekspozicijska profilaksa koja obuhvaća standardne mjere zaštite u koje ubrajamo sve one mjere koje se provode u svrhu sprječavanja i suzbijanja infekcija koje se mogu prenijeti s bolesnika na zdravstvenog djelatnika i obrnuto. Standardne mjere zaštite uključuju: pranje i dezinfekciju ruku („5 trenutaka za higijenu ruku“), nošenje rukavica te drugih barijera poput naočala, vizira, maski, pregača i jednokratnih ogrtača. Također među važne preventivne mjere uključujemo i mjere dezinfekcije i sterilizacije, pravilno rukovanje s infektivnim otpadom, a osobito rukovanje i odbacivanje igala i drugih oštrih predmeta. U svrhu provođenja mjera prevencije ubodnih incidenata jedan od zadataka povjerenstava za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija je promoviranje svih navedenih mjera kroz aktivnu edukaciju, sastavljanje odgovarajućih postupnika koji obuhvaćaju navedene mjere te protokola prijavljivanja i zbrinjavanja ubodnih incidenata, promicanje cijepljenja te vođenje evidencije i praćenje zdravstvenih djelatnika koji su iskusili ubodni incident. Osim navedenih preventivnih mjera kao mogućnost prevencije infekcija koje se prenose krvlju je i postekspozicijska profilaksa koja se može provoditi u sprječavanju infekcija HBV-om (postekspozicijsko cijepljenje i primjena specifičnog HBV imunogloblina – HBIG) te u sprječavanju infekcija HIV-o koja se provodi primjenom antiretrovirusnim lijekovima, dok trenutno ne postoji specifična profilaksa za HCV infekcije. U KBC Osijek nespecifične predekspozicijske mjere kao i prijavljivanje te zbrinjavanje ubodnih incidenata odvija se kroz aktivnosti Povjerenstva za suzbijanje i sprječavanje bolničkih infekcija, a u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije odvijaju se mjere postekspozicijske profilakse u skladu s preporukama te statusom cijepljenja izloženih osoba i rizika prijenosa ovih infekcija. U proteklom razdolju od 2006. do listopada 2009. godine ukupno je prijavljeno 138 ubodnih incidenata te je dominantni način ubod na iglu za vrijeme različitih zdravstvenih aktivnosti, najčešće tijekom vađenja krvi ili davanja terapije. Među zdravstvenim djelatnicima koje su prijavile ubodni incident prevladavaju medicinske sestre te čine gotovo 60% slučajeva. Osim ove skupine u navedenom razdoblju je prijavljeno 24 ubodna incidenta među spremačicama i pomoćnom osoblju što čini nešto više od 17% slučajeva što je brojka koja upućuje na potrebu posebne pozornosti na aktivnosti prilikom rukovanja, odbacivanja i razvrstavanja otpada osobito oštrih predmeta koji nužno moraju biti odbačeni u za to namijenjene spremnike. Unatoč unaprijeđenim metodama prevencije ubodnih incidenata profesionalna ekspozicija krvlju prenosivim infekcijama je i dalje veliki izazov za cjelokupni zdravstveni sustav. Učinkovito rješavanje ovog problema podrazumijeva interdisciplinarni pristup, znanstveno utemeljen, postojanje razrađenih protokola i postupnika za prevenciju, praćenje, prijavljivanje i zbrinjavanje ubodnih incidenata te djelotvornu postekspozicijksu profilaksu potencijalnih infekcija.

HIV ; HBV ; HCV ; ubodni incident ; profilaksa

nije evidentirano

engleski

Accidental occupational exposures in University Hospital Center Osijek in the period from 2006 to 2009 - prevention , reporting and management of occupational exposure to health care workers infections transmitted in blood

nije evidentirano

HIV ; HBV ; HCV ; occupational exposure ; prophylaxis

nije evidentirano

Podaci o prilogu

5-7.

2009.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Stupnišek, Mirjana

Zagreb: Hrvatska laboratorijska udruga - HLU

Podaci o skupu

Simpozij povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a s međunarodnim sudjelovanjem, Osijek 4.12.2009.

pozvano predavanje

04.12.2009-04.12.2009

Osijek, Hrvatska

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti