hrvatski

Kognitivni slušni evocirani potencijali (CAEP) kod djece s ugrađenom umjetnom pužnicom

Umjetnom pužnicom (UMP-om), prelingvalno slušno oštećena djeca dobivaju mogućnost razvoja slušanja, a time i govora. Najznačajniji čimbenici uspješnosti korištenja umjetnom pužnicom su ugradnja UMP-e u što ranijoj životnoj dobi jer se time stvaraju preduvjeti za normalan razvoj govora, i što ranija, ciljana, planirana i dobro provedena slušno-govorna rehabilitacija. Unatoč tome, kod neke djece slušanje i govor se ne razvijaju prema očekivanju, iako za to ne postoje naoko vidljivi razlozi. Metoda kognitivnih slušnih evociranih potencijala (CAEP-a) jedan je od načina na koji se može ispitati funkcionalnost slušne kore i viših, kognitivnih funkcija koje sudjeluju u slušno-govornoj obradi. U ovom istraživanju sudjelovalo je dvadesetoro (20) djece s ugrađenom UMP-om, u dobi od 8 do 10 godina. Kod desetoro (10) njih slušanje i govor se dobro razvija - Skupina 3, dok kod njih desetoro (10) slušanje i govor se ne razvija prema očekivanju - Skupina 2. U grupe su razvrstani prema kapacitetu govornog audiograma (KAPRA). Svi su koristili isti tip UMP-e, imali su, u trenutku snimanja, uključen isti broj kanala i koristili istu strategiju kodiranja procesora. UMP im je ugrađena do dobi od 3 i pol godine. Osim oštećenja sluha drugih deficita, u ove djece, nije bilo. Kao kontrolna skupina, metodom slučajnog uzorka, odabrano je desetoro (10) djece, uredna sluha i govora, u dobi od 8 do 10 godina - Skupina 1. CAEP-i su snimani na 32-kanalnom uređaju tipa Neuroscan. Korištena su dva podražaja: tonski (1kHz i 2 kHz) i govorni (dva dupla sloga sastavljena od dva samoglasnika i dva suglasnika). Primjenjena je oddball paradigma i od ispitanika se zahtjevala svjesna reakcija. Analizirale su se latencije i amplitude valova P1, N1, P2, N2 i P3 kao i vrijeme reakcije i broj točnih odgovora. Usporedba rezultata ispitivanja i statistička obrada neparametrijskim testovima pokazali su da se djeca iz Skupine 2 razlikuju od djece iz Skupine 3 u obradi slušnog podražaja. Maturacijski procesi, provođenje i zamjećivanje te kognitivna obrada tonskog podražaja sporije se odvijaju u Skupini 2, a za govorni podražaj kašnjenje se javlja u kategorizaciji i kognitivnoj obradi. Usporedbom Skupina 1 i 3 za govorni podražaj nisu nađene razlike među njima. Razlike su postojale samo u kategorizaciji tonskog podražaja – djeca iz Skupine 3 su bila lošija. Usporedbom Skupina 1 i 2 nađene su razlike u svim analiziranim parametrima. Maturacijski procesi, provođenje i zamjećivanje podražaja, kategorizacija te kognitivna obrada, bilo tonskog bilo govornog podražaja, kod djece iz Skupine 2 odvijaju se sporije.

CAEP; ERP; govorni podražaj; djeca s umjetnom pužnicom; slušanje; govor

nije evidentirano