hrvatski

Trendovi privatizacije tercijarnog obrazovanja u odabranim zemljama Europske unije i Hrvatska praksa

Cilj rada bio je ukazati i objasniti da se sustav visokog obrazovanja ne može prepustiti isključivo tržišnim mehanizmima. Stoga se u radu istražuju i objašnjavaju uzroci i posljedice uvođenja neoliberalne doktrine u sferu visokog obrazovanja odnosno analiziraju se suvremeni trendovi privatizacije tercijarnog obrazovanja u svijetu, Europi i Hrvatskoj. Temeljna hipoteza u radu je: Istraživanjem suvremenih općih trendova u tercijarnom obrazovanju, istraživanjem proturječnosti između akademskih i komercijalnih motiva te trendova privatizacije u europskim zemljama i u Hrvatskoj, moguće je ukazati do kojih negativnih posljedica po ekonomski i društveni razvoj može dovesti komercijalizacija i privatizacija tercijarnog obrazovanja. Zvjezdana Donadić u radu polazi od tvrdnje da se pod utjecajem globalnih tržišnih sila razvio opći trend sustavnog smanjivanja javnog udjela u financiranju tercijarnog obrazovanja Stvaranjem „umjetne" krize te „tihom" privatizacijom sveučilišta ne djeluje se poticajno na javna sveučilišta koja pružaju otpor stavu da se pretvore u komercijalne ustanove koje proizvode znanje odnosno robu. Ekspanzija tercijarnog obrazovanja postaje jedan od najznačajnijih trendova te ozbiljno narušava kvalitetu obrazovanja podređujući ga kvantiteti. Stavovi o obrazovanju kao privatnom dobru, koji šire konkurentski duh između institucija tercijarnog obrazovanja i usmjeravaju ih ka profitu, dovode do mijenjanja suštine tercijarnog obrazovanja i do uništavanja osnovnih akademskih vrijednosti. Stoga se Donadić zalaže za očuvanje znanosti i visokog obrazovanja kao javnog dobra. Slijedom navedenog u radu se prvo definiraju pojmovi globalna ekonomija i društvo znanja s naglaskom na visokospecijalizirano znanje kao temelj konkurentnosti u globalnoj ekonomiji. Potom se objašnjava nova paradigma „poduzetničko sveučilište" koja se realizira kroz proces privatizacije i komercijalizacije obrazovanja. Ti procesi u završnom se radu analiziraju na primjerima prakse SAD-a , Švedske, Velike Britanije i Slovenije, a također daje se i kritički prikaz suvremenih trendova privatizacije u visokom obrazovanju u Hrvatskoj. Posebno se analiziraju modeli financiranja tercijarnog obrazovanja u zemljama EU, razine financiranja, izvori sredstava, modeli alokacije javnih sredstava, modeli utvrđivanja visine školarina te praksa financijskog upravljanja. Zvjezdana Donadić analizira potom prednosti i nedostatke uvođenja suvremenih trendova privatizacije u tercijarno obrazovanje europskih zemalja te obrazlaže koje su promjene nužne za očuvanje kvalitete visokoškolskog obrazovanja. U tom kontekstu ona procjenjuje i efekte procesa privatizacije u sustavu visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Obrazlaže zašto Hrvatska ne bi trebala mehanički preslikavati angloamerički model privatizacije te zašto joj je bliži nordijski model. Procjenjuje da će nastavak dosadašnjih trendova privatizacije paralelno s nastajanjem privatnih sveučilišta poticati raspad javnih sveučilišta te da će obrazovanje biti dostupno samo bogatim slojevima stanovništva dok će siromašni biti sve neobrazovaniji, bolesniji te postajati sve siromašniji.

obrazovanje; tercijarno obrazovanje; privatizacija;

PSS Menadžment u javnom sektoru