hrvatski

Razlozi za izostajanje s fakultetske nastave i povezanost izostajanja s akademskom uspješnosti u tri naraštaja studenata učiteljskoga studija

Cilj je istraživanja bio utvrditi povezanost akademske uspješnosti i izostajanja s nastave u tri naraštaja studenata učiteljskoga studija koji su tijekom svoje 3. studijske godine polazili nastavu dvosemestralnog kolegija iz područja psihologije (N = 69, 63 i 107 ; 95% žene) u tri različite akademske godine. Kako bi se isključio utjecaj nastavnika na studentov odabir prisutnosti na nastavi, utvrđena je i studentski procijenjena kvaliteta rada nastavnika, koja je u praćenim godinama bila vrlo visoka, pri čemu su kolegij sami studenti procijenili važnim, korisnim i zanimljivim. Time su u obzir uzeti čimbenici nastavnika i nastave za izostajanje studenata. U naraštaju koji je u 2010/11. pratio nastavu kolegija, studenti su prisustvovali na prosječno 64 nastavna sata (M = 63.8, SD = 4.58), tj. na 85% nastave kolegija. Prisutnost je studenata na nastavi pozitivno i statistički značajno korelirala s konačnom ocjenom (2 – 5 ; M = 3.89, SD = 0.79) studenata u kolegiju, rs(66) = .61, p < .001, ali i s prosječnom cjelokupnom ocjenom studenata na kraju studija u 2013. godini (3.16 – 4.85 ; M = 4.17, SD = 0.36), r(69) = .56, p < .001. Trećina se varijance ocjene u ciljnom kolegiju i u ukupnom studiju mogla objasniti prisutnošću studenta na nastavi (95% CI za R2 je .14 - .52). Naraštaju 2012/13. je radi dopune razumijevanja izostajanja, anonimno i u pisanom obliku postavljeno otvoreno pitanje o razlozima izostajanja s nastave odnosno prisutnosti na nastavi predavanja i seminara. Odgovori (> 5%) koji opisuju razloge izostajanja s nastave uključuju kategorije: zdravstveni razlozi (24.2%), studentu ne odgovara vrijeme održavanja nastave (15.3%), prezauzetost (10.8%), umor, neispavanost i iscrpljenost (8.9%), lijenost (6.4%) i relokaciju vremena za druge aktivnosti (5.1%). Odgovori koji opisuju razloge prisustvovanja nastavi uključuju: zanimljivost kolegija (20.4%), korisnost kolegija (14.6%), korištenje nastave za učenje (11.7%), prilika za bolje razumjeti gradivo (9.5%), zanima me (7.3%), pristup novim informacijama (6.6%) i razvoj samokontrole/savjesnosti (5.11%). Naraštaj 2013/14. je bodovno ocjenjivan u kolegiju (mogući raspon 0-100 ; M = 69.4, SD = 23.3), pri čemu je ukupan broj zarađenih bodova tijekom cjelogodišnje nastave, kao temelj za zaključivanje ocjene, bio usporedivo pozitivno i statistički značajno povezan s postotkom prisutnosti studenta na nastavi kolegija, rs(107) = .54, p < .001. Rezultati su interpretirani u skladu s primarnim izborom studija i zadovoljstvom studijem, životnim uvjetima studenata, karakteristikama nastave i nastavnika te osiguravanjem kvalitete u sustavu visokoškolskog obrazovanja, s naglaskom na rizik koji za uspjeh i ishodišne nastavničke kompetencije predstavlja izostajanje s nastave studija.

akademski uspjeh; izostajanje s nastave; prosjek ocjena

nije evidentirano