hrvatski

Kronična izloženost aristolohičnoj kiselini i bubrežna fukcija u hrvatskom žarištu endemske (balkanske) nefropatije.

UVOD: Poboljšanja u poljoprivrednoj tehnologiji u Hrvatskoj smanjila su konzumaciju brašna kontaminiranog aristolohičnom kiselinom u ruralnim područjima. Stoga smo pretpostavili da će doseljenici iz Bosne (BoEN), koji su se prije 15- 30 godina doselili u endemsko područje Hrvatske, zbog smanjene izloženosti aristolohičnoj kiselini imati manji rizik pojave endemske nefropatije (EN). Kako bismo istražili navedeno, analizirali smo rani biljeg EN, oštećenje proksimalnog tubula (PTD), kao i druge parametre bubrežne funkcije u doseljenika iz bosanskih ne-endemskih sela. ISPITANICI I METODE: U ovo presječno opservacijsko istraživanje, provođeno od 2005.-2010. godine, uključeno je ukupno 2161 ispitanika. Ispitanici su podijeljeni u tri skupine: autohtono stanovništvo endemskih i ne-endemskih sela, te BoEN. U svih ispitanika analizirana je prisutnost PTD, prevalencija kronične bubrežne bolesti (KBB) i izloženost aristolohičnoj kiselini. Omjer u-I mikroglobulina i kreatinina u urinu (ul/CR) ~31.5 mg/g i eGFR <60 ml/min/l.73 m2 su smatrani patološkim vrijednostima. REZULTATI: Vrijednosti ul/CR su bile najviše među "oboljelim'.' i "sumnjivim" slučajevima EN (p<O.OOl). BoEN i autohtono kontrolno ne-endemsko stanovništva se nije razlikovalo u ul/CR omjeru, albuminuriji i eGFR (p>0.05). Nadalje, imigranti koji su naselili endemska sela se nisu razlikovalli u parametrima bubrežne funkcije od onih koji u naselili ne- endemska sela (p>0.05). Prevalencija PTD i KBB je bila najniža u BoEN (p<O.OOl). Imigrantski status je bio neovisni negativni prediktor PTD (OR 0.35 ; 95% Cl 0.14-0.86 ; p=O.022). Prije 20 godina, BoEN su rjeđe viđali biljku Aristolochia c1ematitis na obradivim površinama, kao i sjemenke Aristolochia među žitom, te konzumirali manje kruha u usporedbi s autohtonim stanovništvom endemskih sela (sve p<O.OOl). Trenutno, autohtono stanovništvo endemskog područja, kao i BoEN primjećuje znatno manje biljaka Aristolochia na svojim obradivim površinama u usporedbi s periodom prije 15-30 godina. ZAKLJUČAK: Doseljenici iz Bosne i autohtono stanovništvo hrvatskog endemskog područja su trenutno značajno manje izloženo unošenju aristolohične kiseline hranom. Naši rezultati o smanjenom oštećenju proksimalnog tubula i manjoj učestalosti KBB kod imigrantima koji su se doselili u endemsko područje nakon što je napredak poljoprivredne tehnologije onemogućio kontaminiranje brašna nefrotoksičnom i karcinogenom aristolohičnom kliselinom ukazuju kako će narednim desetljećima EN postupno nestati. No, i nadalje u ovim područjima je znatno veća učestalost KBB, a kod tih osoba je još uvijek prisutan znatno veći rizik karcinoma urotrakta što ukazuje na potrebu redovitih probirnih i kontrolnih pregleda.

aristolohična kiselina; bubrežna funkcija; endemska nefropatija

nije evidentirano