hrvatski

Razumijevanje internacionalizama kod srednjoškolaca

Ovim radom se ukazuje na problem samostalnog čitanja s razumijevanjem sadržaja teksta na primjeru internacionalizama koji se koriste u srednjoškolskim udžbenicima. Za određen broj internacionalizama pretpostavlja se da su ih učenici usvojili tijekom svojega školovanja te da im oni neće biti prepreka u razumijevanju nastavnog gradiva. Prema jezičnim zahtjevima udžbeničkoga standarda, prilikom osmišljavanja udžbenika valja izbjegavati tuđice i tzv. internacionalizme, međutim, oni se koriste u udžbenicima i dovode do nerazumijevanja teksta jer učenici ne znaju njihova značenja. Cilj istraživanja je pokazati kako su udžbenici neadekvatno jezično strukturirani za uzrast kojem su namijenjeni, odnosno kako je općenito smanjena samostalna čitalačka pismenost u određenoj mjeri zaslužna za povećani stupanj nerazumijevanja internacionalizama u srednjoškolskoj dobi jer je riječ upravo o internacionalnim riječima koje su vrlo česte u svakodnevnoj komunikaciji. Znanstveno istraživanje provedeno je na populaciji prvog razreda srednje škole (opće gimnazije i strukovne škole) na prigodnom uzorku od 100 učenika. Kao metoda provedena je anonimna anketa sa zadanim internacionalizmima kojima su učenici trebali pridružiti hrvatski sinonim ili objašnjenje internacionalizma ukoliko hrvatski sinonim nisu znali. Iz rezultata je vidljivo da je poznavanje zadanih internacionalizama nedostatno za komunikacijske potrebe suvremenoga svijeta te da i udžbenički zadaci koncipirani s internacionalizmima nisu jasni, jednoznačni i prilagođeni učenicima i njihovom uzrastu jer dovode učenike do nejasnoća i nerazumijevanja teksta. Istraživanje je pokazalo da učenici slabo poznaju značenja, a time i hrvatske riječi za postavljene sinonimne internacionalizme. Značenje ovoga istraživanja je doprinijeti boljem jezičnom koncipiranju udžbenika u osnovnoj školi s naglaskom na izbjegavanje tuđica, ali ne i internacionalizama. Na taj način moglo bi se kvalitetnije jezično osposobiti učenike za razumijevanje nastavnih sadržaja u srednjoj školi u kojoj su internacionalizmi vrlo česti leksički sloj u udžbenicima. Činjenica je da su internacionalizmi sastavni dio brojnih znanosti, ali i dio svakodnevne komunikacije pa ih ne valja izbjegavati, ali isto tako valja napomenuti da je jedan od svjetskih trendova globalizacije upravo i internacionalizacija leksika što je ujedno i zadaća obrazovnih struktura da pripreme mlađe generacije za suvremene komunikacijske paradigme.

čitanje s razumijevanjem; čitalačka pismenost; internacionalizmi

nije evidentirano