hrvatski

Povezanost grupnog oblika rada, usvojenosti nastavnog sadržaja i stupnja ispitne anksioznosti u nastavi prirode i biologije

Cilj istraživanja je utvrditi postoji li povezanosti između grupnog oblika rada, usvojenosti nastavnog sadržaja i stupnja ispitne anksioznosti u nastavi prirode i biologije te utvrditi postoje li razlike u ispitnoj anksioznost s obzirom na dob i spol. Istraživanje je provedeno tijekom 2012./2013. godine s učenicima šestih, sedmih i osmih razreda osnovne škole (ukupno 275 učenika), a sastojalo se od provedbe nastavnog sata primjenom grupnog oblika rada na odabranu nastavnu temu po usklađenoj pripremi. Prije provedbe sata prikupljene su prosječne ocjene učenika (do trenutka istraživanja) iz predmeta prirode za 6. razred i biologije za 7. i 8. razred. Nakon obrade sata učenici su podvrgnuti pismenoj provjeri znanja konstruiranoj za potrebe ovog istraživanja a kojom smo utvrdili usvojenost nastavnog sadržaja primjenom grupnog oblika rada. Napravljena je metrijska analiza pismene provjere znanja na način da se računao Cronbachov alfa koeficijent za procjenu pouzdanosti testa, indeks težine i indeks diskriminativnosti za svako pojedino pitanje. Procjenom prirodoslovne pismenosti i utjecaja pitanja na odgovor procijenjena je kvaliteta pojedinog pitanja pismene provjere znanja. Također se s istim učenicima provela anketa sa 14 pitanja zatvorenog tipa kojom su ispitani stavovi učenika i nastavnika o grupnom obliku rada. Nakon ovog dijela istraživanja uslijedila je primjena upitnika ispitne anksioznosti, koji su proveli psiholozi iz škole te je u ovom dijelu bilo uključeno 182 učenika. Usporedba usvojenosti nastavnog sadržaja i prosječne ocjene učenika izvršena je t-testom zavisnih uzoraka. Za utvrđivanje razlika između dječaka i djevojčica u stupnju ispitne anksioznost korišten je t-test za nezavisne uzorke, dok je jednosmjernom analizom varijance (ANOVA) provjerena značajnost stupnja ispitne anksioznosti s obzirom na dob i usvojenost nastavnog sadržaja. Statistički testovi provedeni su u statističkom programskom paketu (SPSS Inc., 2008.). Anketom je utvrđen pozitivan odnos učenika prema grupnom obliku rada iako je usvojenost nastavnog sadržaja nakon takvog rada u sva tri razreda statistički značajno manja u odnosu na njihove prosječne ocjene. Primjenom jednosmjerne analize varijance nije utvrđena statistički značajna razlika u stupnju ispitne anksioznosti s obzirom na usvojenost nastavnog sadržaja (F(4, 169)= 0, 496, p>0, 05), kao ni obzirom na dob (F(3, 170)= 0, 646, p> 0, 05), dok je utvrđena s obzirom na spol (djevojčice postižu značajno veće rezultate na skali ispitne anksioznosti u odnosu na dječake). Rezultati ukazuju da prilikom procjene ostvarenosti učenikovih postignuća u svakodnevnoj nastavnoj praksi treba uzeti u obzir ispitnu anksioznost koja je prisutna kod učenika svih dobi, spola i uspjeha.

anksioznost; dob; spol; uspjeh

nije evidentirano