engleski

Actualities in employment relations of university teachers and associates

Odnos između istraživanja i poučavanja jedno je od osnovnih načela kojim se rukovode suvremena sveučilišta. Međutim, u pogledu istraživanja autorica ističe činjenicu da je pravična materijalna potpora utemeljena na kvaliteti akademskih istraživača i broju studenata, ustupila mjesto sustavu financiranja istraživačkih projekata u kojem su specifična područja, projekti, odnosno akademski istraživači stavljeni u povoljniji položaj u odnosu na druge. Time je naravno dovedena u pitanje akademska sloboda znanstvenika-istraživača, budući ona predmnijeva slobodu u izboru problema istraživanja, metodologije, publiciranje zaključaka i rezultata, bez obzira na upute, utjecaje, motive i interese koji mogu dolaziti iz vanjskih izvora, ili štoviše biti opterećeni provođenjem istraživanja koja su vezana za velika materijalna sredstva. Akademska sloboda, štoviše, predmnijeva, slobodu, pa čak i obvezu istraživača da učine otklon od predloženog smjera, ukoliko se tijekom istraživanja za tim ukaže potreba. U pitanju je norma koja, osim što istraživaču daje određena prava, ujedno nameće veliku odgovornost vezanu za jamstvo znanstvenog napretka. Međutim, danas većina istraživača konzultira fondove koje nude nacionalna znanstvenoistraživačka vijeća, razne fondacije i javne agencije, kao i sredstva Europske unije. Pitanje koje se stoga nameće jest kakva se slika stječe o vrijednostima kao što su originalnost i autonomija? S druge strane, u središte sustava postavlja se student i njegove potrebe, odnosno težište se stavlja na kvalitetu poučavanja, dok se, paradoksalno, za znanstveno-nastavno napredovanje sveučilišnog kadra naglasak dominantno koncentrira na istraživanje, a na poučavanje. Stoga, postavlja se pitanje kako istovremeno zadovoljiti dva suprotstavljena interesa u vrijeme velikog povećanja nastavnog opterećenja i stagnacije izvora financiranja sustava visokog obrazovanja?

academic rights and freedoms; research; teaching

nije evidentirano