hrvatski

Razvoj poljoprivrede i promjene krajolika sjeverozapadnog dijela Dugoga otoka

Od početka naseljavanja hrvatskoga otočnog prostora poljoprivreda je, uz ribarstvo, bila osnovna gospodarska djelatnost otočana. Poljoprivreda je imala i najviše utjecaja na oblikovanje otočnog antropogenog ili kulturnog krajolika pa su njezin intenzitet i zastupljenost u prostoru od velike važnosti za postanak, ali i nestanak, pojedinih vrsta kulturnih krajolika. Kulturni krajolici nastali su međudjelovanjem čovjeka i prirode, a odraz su kulture i vremena u kojemu su nastali zbog čega se analiza oblikovanja i promjena krajolika ne može provesti na odgovarajući način bez prethodne analize društveno- gospodarskog razvoja i društveno-demografskih procesa. Tisućljetno korištenje prirodne osnove dovelo je do stvaranja specifičnih vrsta krajolika, no kako je njihovo osnovno obilježje promjenjivost, potrebno je utvrditi razloge i posljedice utjecaja otočana na prostor koji ih okružuje. Promatrajući otoke zadarskog arhipelaga može se zaključiti da su poljoprivreda, ribarstvo i eksploatacija šume podjednako utjecali na razvoj specifičnih vrsta krajolika površinom manjih otoka, poput Rave, Ista ili Škarde i onih nešto većih poput Ugljana i Pašmana ili Dugog otoka. Općenito gledajući, krajolik Dugog otoka evoluirao je iz prvobitnog prirodnog u kulturni (antropogeni) još u prapovijesti tj. u vrijeme pojave čovjeka na tom prostoru, a s obzirom na to da su sva dugootočna naselja ruralnog tipa, kulturni krajolik Dugog otoka pa tako i njegovog krajnjeg SZ dijela, je ruralni. Tijekom 20. stoljeća diljem otoka intenzivirali su se pojedini negativni socio-demografski procesi koji su doveli do depopulacije i starenja stanovništa, a time i nazadovanja gospodarstva otočnih naselja što se posebice odrazilo na primarni gospodarski sektor. Zaostajanje poljoprivrede do kraja 20. stoljeća dovelo je do zapuštanja agrarnih površina, a time i nestanka pojedinih vrsta specifičnog otočnog krajolika. Kamene kuće starih otočnih jezgri, terasirane površine, dobro očuvana mreža suhozida, kamene gomile, obrađeni maslinici i vinogradi neki su od prepoznatljivih elemenata tradicionalnog otočnog krajolika koji čini sastavni dio otočne kulturne baštine. To je, između ostalog, i sastavni dio „Mediterana kakav je nekad bio“ što je glavna parola Hrvatske turističke zajednice. No, s obzirom na dosadašnji trend zapuštanja tih elemenata kulturnog krajolika, upitno je što će otočani u budućnosti moći ponuditi turistima kao dio njihove kulturne baštine i hoće li tradicionalni agrarni krajolik otoka opstati. Upravo na primjeru Velog Rata i Verunića, dvaju naselja koja su na korak od izumiranja, prikazan je dosadašnji razvoj agrarnog ili poljoprivrednog krajolika u kontekstu društveno-gospodarskog razvoja.

Veli Rat, Verunić, razvoj poljoprivrede, promjene krajolika, promjene korištenja zemljišta

nije evidentirano