hrvatski

Fonologija i morfologija mjesnih govora slivanjskoga područja

Slivanjski su govori bili dijelom nekadašnjega poneretvanskog zapadnoštokavskog dijalekta, a danas pripadaju istočnohercegovačko-krajiškome dijalektu, njegovu slivanjsko-zažapskome tipu. Ti su govori stoljećima bili izloženi migracijama i nalazili su se uz samu granicu nekadašnjih štakavskih i šćakavskih, danas ijekavskih i ikavskih govora, a bili su i u dodiru s južnočakavskim govorima. U radu su na temelju terenskih istraživanja analizirane fonološke i morfološke značajke slivanjskih govora Slivna Ravnoga, Mihalja, Blaca i Podgradine. Fonološki opis obuhvaća prikaz vokalskih, konsonantskih i prozodijskih sustava, a morfološki prikazuje sklonidbe imenica, zamjenica, brojeva i pridjeva, sprezanje glagola te zabilježene nepromjenjive vrste riječi. U morfološkome dijelu, budući da su mjesto i vrsta naglaska ključni unutar paradigme promjenjivih riječi, prikazana je analiza akcenatskih tipova imenica i pridjeva, kojom se utvrdilo postojanje arhaičnih oblika (čuvanje uzlaznosti u L. m. sr. i ž. r., pomičnosti u g./d./l./i. m. i ž. r. te preskakanje naglasaka u n. p. C kod svih rodova, čuvanje kraćenja u d./l./i. i u n. p. B (sr. i ž. r.) i u n. p. C (m., sr. i ž. r.), čuvanje izvorne n. p. c kod pridjeva tipa glȗv − glúva – glȗvo itd.) u govorima Slivna Ravna i Mihalja, dok su u mjesnim govorima Blaca, a posebice Podgradine zabilježene mnoge alternacije i inovacije. Iako južna granica ijekavskih i ikavskih govora uglavnom ide rijekom Neretvom, fonološkim su se opisom utvrdila odstupanja u slivanjskim govorima, koji nisu jedinstveni prema refleksu jata. Među njima ističe se govor Mihalja u kojemu se refleks jata može ostvariti dvosložno, što je izuzetno rijetka pojava u štokavskim govorima u Hrvatskoj. Fonološkim i morfološkim opisom jasno su se utvrdile značajke govora slivanjskoga tipa te razgraničile od zažapskih. Budući da su morfološki opisi novoštokavskih mjesnih govora u kojima se prikazuje iscrpna analiza akcenatskih tipova imenica i pridjeva iznimno rijetki, smatramo da će mnogobrojne potvrde i primjeri pomoći u razjašnjenju nekih akcentoloških dilema, a arhaičnosti u rekonstrukciji praslavenskoga i baltoslavenskoga naglasnog sustava te posebice u prikazu razvoja hrvatske akcentuacije. Istraživanjem dosad neobrađenih dijalektoloških punktova Blaca, Mihalja i Podgradine upotpunila se dijalektološka slika istočnohercegovačko-krajiškoga dijalekta, čija je građa na području od Neretve do Dubrovnika oskudna te se time omogućilo uspoređivanje s drugim, posebice dodirnim dijalektima.

štokavsko narječje; istočnohercegovačko-krajiški dijalekt; slivanjsko-zažapski tip govora; fonologija; vokalizam; konsonantizam; prozodija; morfologija; naglasne paradigme

nije evidentirano