Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 727219

Janusovo lice akademske profesije: između nastavnika i istraživača


Turk, Marko; Ledić, Jasminka
Janusovo lice akademske profesije: između nastavnika i istraživača // 2. Dani obrazovnih znanosti
Zagreb, Hrvatska, 2014. (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Janusovo lice akademske profesije: između nastavnika i istraživača
(Janus face of the academic profession: between teachers and researchers)

Autori
Turk, Marko ; Ledić, Jasminka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
2. Dani obrazovnih znanosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16-17.10.2014.

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Akademska profesija; poučavanje; istraživanje
(Academic profession; teaching; research)

Sažetak
Istraživanja akademske profesije (Pedro, 2009 ; Scott, 2009 ; Cummings, 2008 ; Kogan i Teichler, 2007 ; Altbach, 2006 ; 2000a ; Kovač, Ledić, Rafajac, 2002 ; Honan, Teferra, 2001 ; Enders, 1999) ukazuju na prisutnost nekoliko povezanih procesa: porast važnosti znanja, omasovljavanje visokog obrazovanja, promjene u financiranju i načinu upravljanja te razvoj informacijsko- komunikacijske tehnologije. Spomenuti su procesi utjecali i na percpeciju tradicionalnih uloga akademske profesije - poučavanja i istraživanja te akademske slobode. Rasprave o zajedništvu i/ili odvojenosti poučavanja i istraživanja prisutne su u radovima brojnih autora (Ramsden i Moses, 1992 ; Brew i Boud, 1995 ; Enders i Teichler, 1997 ; Jenkins, 2000 ; Griffiths, 2004 ; Hughes, 2004 ; Bilić, 2009 ; Jakovljević, 2010). Humboldtov je model uveo načelo zajedništva poučavanja i istraživanja te na taj način ukazao na važnost izvornosti znanstvenog rada i diseminacije znanja koje iz njega proizlazi. Na važnost sinergije poučavanja i istraživanja ukazuje i obrazovna politika Europske unije, kada Berlinskim priopćenjem (2003) uvodi zahtjev za promocijom bolje povezanosti između europskog obrazovnog i istraživačkog prostor. Međutim, unutar akademske zajednice vidljivo je postojanje različitih struja, one koja podupire zajedništvo ovih dviju djelatnosti (Neumann, 1993 ; Brew i Boud, 1995 ; Jenkins, 2000) te onih koje zagovaraju njihovu međusobnu nezavisnost (Ramsden i Moses, 1992 ; Hattie i Marsh, 1996). Ovo kvalitativno istraživanje fokusiralo se na percepciju akademskih djelatnika o njihovoj dominantnoj ulozi, nastavničkoj i/ili istraživačkoj. Cilj je istraživanja bio ispitati percepciju akademskih djelatnika u Hrvatskoj o dihotomiji nastavnik/istraživač te utvrditi postoje li razlike s obzirom na definirane nezavisne varijable (sveučilište, znanstveno područje, znanstveno-nastavno zvanje, spol). Empirijski podaci prikupljeni su intervjuiranjem i primjenom protokola intervjua. Istraživanje se provelo u okviru međunarodnog kolaborativnog projekta "The Academic Profession in Europe: Responses to Societal Challenges (EUROAC)". Rezultati su pokazali da se percepcije ispitanika mogu podijeliti u tri osnovne kategorije: 1) nastavnik, 2) istraživač te 3) podjednako nastavnik i istraživač. Iako je vidljiva neznatna dominacija uloge nastavnika, više od 50% ispitanika percipira zajedničku ulogu nastavnika i istraživača. Najmanji broj ispitanika percipira ulogu istraživača. Kvalitativna analiza ukazala je na neke od razloga zašto se akademski djelatnici dominantno percipiraju kao nastavnici te na taj način zapostavljaju zajedničku nastavnu i istraživačku ulogu. Iako je moguće naslutiti pozitivne stavove i preferencije akademskih djelatnika spram zajedništva nastave i istraživanja, ispitanici ukazuju kako pravni, materijalni, kadrovski i administrativni problemi u sustavu visokog obrazovanja omogućavaju blagu dominantnost nastave. Upozoravaju kako bi nastavak ovakvog trenda mogao imati dalekosežne posljedice na akademsku profesiju te na sustav visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
009-0000000-0931 - Sveučilište i vanjsko okruženje u kontekstu europskih integracijskih procesa (Jasminka Ledić, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Rijeka

Autor s matičnim brojem:
Marko Turk, (319394)
Jasminka Ledić, (2671)