Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 727031

Utjecaj kvantifikatora na mentalnu reprezentaciju logičkog suda


Valerjev, Pavle; Bajšanski, Igor; Gulan, Tanja
Utjecaj kvantifikatora na mentalnu reprezentaciju logičkog suda // XIX naučni skup Empirijska istraživanja u psihologiji - Knjiga rezimea
Beograd: Filozofski fakultet, 2013. str. 48-49 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Utjecaj kvantifikatora na mentalnu reprezentaciju logičkog suda
(Quantifiers and mental representations of logical propositions)

Autori
Valerjev, Pavle ; Bajšanski, Igor ; Gulan, Tanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XIX naučni skup Empirijska istraživanja u psihologiji - Knjiga rezimea / - Beograd : Filozofski fakultet, 2013, 48-49

ISBN
978-86-88803-26-7

Skup
XIX naučni skup Empirijska istraživanja u psihologiji

Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 22-24.03.2013.

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Mentalne reprezentacije ; mentalni modeli ; kvantifikatori ; logički sudovi
(Mental representation ; mental models ; quantifiers ; logical propositions)

Sažetak
U logici predikata važnu ulogu imaju kvantifikatori. U logici se uobičajeno koriste 2 kvantifikatora: svi i neki. Pored toga sudovi mogu biti afirmativni ili negativni. Kombinacijom dobivamo 4 moguće forme suda. Međutim, ljudi svakodnevno koriste i druge izraze za izražavanje količine. Prijašnje istraživanje je pokazalo da neki od tih izraza (puno, nekoliko) imaju pozitivan fokus (referiraju na referentni skup), dok drugi (malo) imaju negativni fokus, tj. referiraju na komplementaran skup. U ovom istraživanju cilj je bio staviti kvantifikatore u kontekst logičkog suda i ispitati kakve oni mentalne reprezentacije potiču kod ispitanika. U dvofaktorskom eksperimentu sudjelovalo je 48 ispitanika. Kao podražajni materijal korišteno je 10 sudova. Odabrano je pet kvantifikatora u afirmativnom sudovima (svi, neki, puno, nekoliko, malo) i odgovarajućih pet u negativnim sudovima. Uz svaki sud ponuđeno je 5 stanja slučajeva na koje se sud može referirati. Tih 5 stanja slučajeva predstavljaju odnose iz teorije skupova: 2 tipa podskupa, ekvivalenciju, presjek i različitost. Zadatak ispitanika bio je da pročitaju sud, obrate pažnju na utisak koji im stvara i onda da prema tome na skali postotaka odrede koliko im se koje ponuđeno stanje slučaja čini moguće. Svaki ispitanik je napravio 50 procjena. Redoslijed sudova i stanja slučajeva je rotiran među ispitanicima. Rezultati pokazuju da ispitanici imaju tendenciju da pojednostavljuju moguća značenja suda i da razvijaju jedan dominantan mentalni model. Na taj način dobivamo odstupanja od idealne logičke reprezentacije. Npr., sud “Svi A su B”, može biti reprezentiran kao ekvivalencija, no ispitanici to čine s vjerojatnošću od tek 32% i to je različito od stopostotne logičke norme (t (47)=-13, 099 ; p<, 001). Nadalje, partikularni sud “Neki A su B” potiče moguću reprezentaciju u kojoj je B podskup od A u tek 40.3% i to je različito od norme (t(47) = -11, 6 ; p<, 001). Svi partikularni kvantifikatori potiču slične reprezentacije. Ipak, razlike među njima se očituju za moguću reprezentaciju A je podskup od B (F(3, 141)=5.02 ; p=, 002), gdje “puno” ima najviše, “neki” i “nekoliko” slične srednje, a “malo” najmanje vrijednosti. Faktor afirmativnost-negativnost je u značajnoj interakciji s faktorima tipova partikularnih kvantifikatora i stanja (F(12, 516)=3, 76, p<.001). Zaključno, ispitanici štedljivo reprezentiraju sudove, i to omogućuje pogreške u zaključivanju u slučaju potrebe za manje tipičnom reprezentacijom suda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Rijeka,
Sveučilište u Zadru