hrvatski

Vazodilatacijski i antioksidacijski učinci crnog vina, bijelog vina i prošeka

Cilj istraživanja: Ispitati izravni vazodilatacijski i antioksidacijski učinak crnog vina, bijelog vina i prošeka Materijali i metode: U svrhu istraživanja odabrani su komercijalno dostupni uzorci crnog vina (Plavac mali, vinarija Kiridžija), bijelog vina (Moja M, vinarija Duboković) i prošeka (Hectorovich, vinarija Tomić). Nakon određivanja glavnih fenolnih frakcija (flavonoida i neflavonoida), ispitivan je izravni vazodilatacijski učinak. Relaksacija se izražavala kao postotak smanjenja vazokonstrikcije uzrokovane noradrenalinom. Isključivo izolirani vaskularni prstenovi s očuvanim endotelom (acetilkolinska relaksacija veća od 60%), prekontrahirani noradrenalinom, bili su izloženi kumulativnoj dozi (0, 5 do 5‰) pojedinačnog ispitivanog vina. Koncentracije ukupnih fenola, flavonoida i neflavonoida, kao i antioksidacijski kapacitet svih ispitivanih uzoraka određeni su spektrofotometrijskim metodama. Antioksidacijski kapacitet određen je FRAP (prema engl. Ferric reducing antioxidant power) metodom i izražen u mmol/L ekvivalenata troloksa (TE). Koncentracija pojedinačnih polifenolnih spojeva, određena je primjenom tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti, HPLC. Za potrebe istraživanja upotrijebljeno je 10 štakora soja Sprague - Dawley, mužjaka, starih 3-4 mjeseca, tjelesne mase 250-300 g, uzgojenih u Sveučilišnoj nastambi za pokusne životinje Medicinskog fakulteta u Splitu. Rezultati: Crno je vino pokazalo višestruko jači maksimalni vazodilatacijski učinak u usporedbi s bijelim vinom i prošekom (66, 67±5, 7% vs.11, 4±4, 49% i 7, 85±2, 21 % za crno vino vs. bijelo vino i prošek). Bijelo vino i prošek su ostvarili zanemarivi antioksidacijski učinak (3.76±0.01 i 2.28±0.01 mmol TE/l) za razliku od crnog vina koji je in vitro učinkovit antioksidans (11.81±0.03mmol TE/l). Crno se vino odlikuje visokim sadržajem ukupnih polifenola, flavonoida i antocijana, za razliku od bijelog vina i prošeka. Omjer flavonoida i ne- flavonoida različit je u ispitivanim vinima: crno vino je 20 puta bogatije flavonoidima, bijelo vino sadrži tek dvostruko više flavonoida od prošeka, u kojem prevladavaju ne- flavonoidi. Zaključak: Studija je pokazala da samo crno vino, posjeduje izravnu, o dozi ovisnu vazodilatacijsku aktivnost. Crno vino je pokazalo najveću izravnu antioksidacijsku aktivnost, veći sadržaj ukupnih fenola, flavonoida te antocijana. Prošek i bijelo vino su slabi vazodilatatori i antioksidansi in vitro. Uspoređujući polifenolni sadržaj i sastav, prošek je za razliku od bijeloga vina bogatiji ne- flavonoidima.

vazodilatacija; endotel; aorta; crno vino; bijelo vino; prošek

nije evidentirano