hrvatski

Prirodno-geografske osnove razvitka Zadarske županije

Geografskim položajem na dodiru Južne Hrvatske i Gorske Hrvatske, obuhvaćajući geografski profil od otoka preko priobalja do reljefno raščlanjenoga zaobalja, Zadarska županija čini važnu geoprometnu i geostratešku poveznicu kontinentalnoga i primorskoga dijela Hrvatske koja je vrednovana još od prapovijesti, a posebno se artikulira u suvremenim okolnostima izgradnje hrvatske prometne mreže u okvirima europskoga prometnoga sustava. Prostor Zadarske županije raščlanjen je na nekoliko geografskih cjelina, i to Ravni kotari s ninsko-zadarsko- biogradskim priobaljem, zadarski otoci, Bukovica, jugoistočni dio Velebita te istočni dio ličko-krbavskoga prostora s Pounjem. U prirodno-geografskom pogledu te se cjeline navezuju na susjedni kvarnerski otočni i središnji velebitski planinski prostor na sjeverozapadu, središnji lički i krbavski prostor na sjeveru, planinu Plješivicu i Pounje na sjeveroistoku, središnji i istočni dio sjevernodalmatinske zaravni na istoku te šibensko primorje s otocima na jugoistoku. Prirodno-geografska osnova vrlo je važan resurs razvoja Zadarske županije. Ona je uvelike utjecala na tijek dosadašnjega društvenog i gospodarskog razvoja, utječući na odabir te kvantitativna i kvalitativna obilježja osnovnih ekonomskih aktivnosti, izgradnju prometne i stambene infrastrukture, ali i na način svakidašnjega života prilagođenog dnevnom i godišnjem prirodnom ritmu (promjenama godišnjih doba, vegetacijskih ciklusa, migracija kopnenih i morskih životinja i dr.). Suvremeni održiv, pametan i uključiv razvitak u mnogo manjoj mjeri ovisi o pojedinim prirodnim ograničenjima, osim ekstrema poput dugotrajnih suša, vjetrova velike snage, rijetkih velikih anomalija temperature zraka. Štoviše, često se događa da se pojedinci, rjeđe i neke zajednice, postavljaju superiorno prema prirodi, nastojeći u kratko vrijeme iskoristiti prirodne resurse (more, biljni svijet, građevinski kamen i dr.), bez ikakvih obzira prema ekosustavu, ali i prema svojem bližnjem. Primjerice, betonizacijom uskoga obalnog pojasa trajno se estetski devastira i biološki osiromašuje dodirni prostor na sjecištu litosfere, hidrosfere, atmosfere i biosfere. Stoga je obvezno kvalitetno planiranje uređenja Zadarske županije te taktilan odnos prema prirodi, a time i prema budućim naraštajima, svih onih koji upravljaju društveno-gospodarskim razvojem – od predstavnika vlasti i velikih investitora do svakoga pojedinca.

Zadar, Zadarska županija, Hrvatska, geografija, gospodarski razvoj

nije evidentirano