Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 725750

Crkva sv. Jurja na Bregu u Lopatincu - razvoj sklopa i podrijetlo stilskog rješenja


Puhmajer, Petar; Škevin Mikulandra, Ana
Crkva sv. Jurja na Bregu u Lopatincu - razvoj sklopa i podrijetlo stilskog rješenja // Peristil : zbornik radova za povijest umjetnosti, 57 (2014), 65-80 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Crkva sv. Jurja na Bregu u Lopatincu - razvoj sklopa i podrijetlo stilskog rješenja
(Church of Sveti Juraj na Bregu in Lopatinec - Development and Origins of Architectural Design)

Autori
Puhmajer, Petar ; Škevin Mikulandra, Ana

Izvornik
Peristil : zbornik radova za povijest umjetnosti (0553-6707) 57 (2014); 65-80

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Arhitektura; 18. stoljeće; barok; Lopatinec; crkva sv. Jurja na Bregu; projekt; pročelja
(Architecture; 18th century; baroque; Lopatinec; church of Sveti Juraj na Bregu; design; façade)

Sažetak
U radu se utvrđuje složen proces arhitektonskog razvoja crkve sv. Jurja na Bregu koji je bio predodređen funkcionalnim promjenama. Crkva je od prvotne filijalne kapele postala župnom crkvom, a zatim i hodočasničkim mjestom, što je utjecalo na sukcesivnu izgradnju i povećanje čitavog kompleksa. Crkva i zid cinktora podignuti su od 1739. do oko 1747., nakon čega je cinktor nadograđen u trijem prije 1768. godine. Značajna obnova cijelog kompleksa uslijedila je između 1774. i 1779. kada je crkva produžena te je, kao i cinktor, dobila novo pročelje. U takvom vremenskom slijedu teško je odrediti pojedinačne faze razvoja, no može se zaključiti kako je četrdesetih godina sagrađena jednostavna crkva tradicionalnoga pravokutnog tlocrta, možda s ukorporiranim ranijim strukturama, dok je izgradnja novog pročelja crkve i cinktora s kulama, sedamdesetih godina, značila kvalitativnu nadgradnju kompleksa koji je tada dobio vrlo reprezentativan izgled. Ovdje je bila riječ o cjelovitom arhitektonskom projektu kojemu je bio cilj istaknuti značenje tada novoproglašene župne crkve, a ujedno i sve posjećenijega lauretanskog prošteništa. Oblikovanje pročelja crkve i cinktora odaje izrazite utjecaje štajerske graditeljske tradicije, osobito radionice obitelji Stengg iz Graza, a sličnosti nalazimo i u radovima mariborske radionice Josepha Hoffera i Johanna Fuchsa, koja je djelovala i na našem prostoru.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti



POVEZANOST RADA


Ustanove
Hrvatski restauratorski zavod

Autor s matičnim brojem:
Petar Puhmajer, (336880)

Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • ERIH European Reference Index for the Humanities
  • EBSCO Art Source
  • HRČAK Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske