hrvatski

Razlike u navikama spavanja studenata medicine sveučilišta u Osijeku, Splitu, Zagrebu i Mostaru

CILJ: Cilj ovoga istraživanja bio je istražiti postoje li razlike u navikama spavanja, varijablama povezanim sa spavanjem i životnim navikama u studenata medicine različitih sveučilišta u Hrvatskoj (Split, Osijek, Zagreb) i sveučilišta u susjednoj BIH (Mostar). METODE: Istraživanje je provedeno na studentima medicine u periodu 2011.-2012. god. na 1010 studenta i studentice (18-25 god.). Istraživanje je provedeno pri kraju akademske godine, u svibnju. Dobrovoljno su ispunjavali anonimni upitnik naziva „Upitnik o navikama spavanja“. Upitnik se sastojao od 5 kategorija pitanja (osobne informacije, uporaba farmakoloških supstancija, navike spavanja, poremećaji i ponašanja vezani uz spavanje). Sve analize obavljene su uporabom računalnog programa SPSS (Version 14, SPSS Inc., Chicago, IL, USA) koristeći hi-kvadrat test te jednosmjernu analizu varijance ANOVA test. Značajnost je postavljena pri P<0, 05. REZULTATI: Uočene su značajne razlike u konzumaciji alkohola, cigareta te kave i drugih supstanci (P<0, 05) među ispitanim studentima medicine. Većina ih se budila uz pomoć budilice, bez značajne razlike među fakultetima. U buđenju radnim danom pronađena je razlika (P<0, 05), s tim da su se najranije budili studenti u Splitu (7:28± 0:42), a najkasnije u Zagrebu (7:40±1:22). Svi studenti su tijekom vikenda značajno kasnije odlazili na spavanje i budili se negoli radnim danom (P<0, 001), a navike studenata za vrijeme vikenda statistički se nisu razlikovale među gradovima. Najmanje spavanja trebali su studenti u Osijeku (8:15±1:24), a najviše u Mostaru (8:45±2:34). Najranije buđenje preferirali su studenti u Osijeku (7:55±1:18), dok studenti u drugim gradovima misle da bi najbolje bilo buditi se kasnije od prethodno navedenog (P<0, 05). Studenti su se značajno razlikovali s obzirom na točno vrijeme kada počinju vježbati, te koliko su vremena provodili ispred televizora (P<0.05). Najranije su tijekom dana vježbali studenti u Splitu, a najkasnije u Mostaru. Pred televizijom najviše su vremena provodili studenti u Mostaru, a najmanje u Osijeku. Po pitanju učenja nije pronađena statistički značajna razlika. Uočena je značajna razlika u slanju i primanju poruka te u pitanju poziva tijekom dana (P<0, 05). ZAKLJUČCI: Studenti medicine koji studiraju u različitim gradovima razlikuju se u navikama spavanja te u aktivnostima vezanim uz spavanje. Iduća istraživanja važna su za uočavanje koji čimbenici imaju najvažniji učinak za te razlike te koliki je utjecaj tih razlika na akademska postignuća.

navike spavanja; studenti

nije evidentirano