hrvatski

Izvori socijalnoga povjerenja studenata u Hrvatskoj

Društveno povjerenje je, prema mnogim studijama, pozitivno povezano s poželjnim sociokulturnim fenomenima. To povjerenje s jedne strane olakšava svakodnevnu komunikaciju i smanjuje transakcijske troškove, a s druge doprinosi povećanju tolerancije i prihvaćanja drugosti te generira jaku kolektivnu solidarnost i reciprocitet. U tom sklopu ističe se rašireno socijalno povjerenje, odnosno uopćeno povjerenje koje se odnosi na očekivanje ili uvjerenje da se nepoznati ljudi (odnosno većina članova društva) u socijalnim interakcijama ne namjeravaju ponašati štetno po nas. Stoga je rašireno povjerenje posebno važno za održanje demokracije jer omogućuje postojanje slobodne javne komunikacije koja podrazumijeva slobodno iznošenje stavova i mišljenja. U skladu s tim ovom se analizom nastoji utvrditi razinu društvenog povjerenja te njegove izvore kod hrvatskih studenata pri čemu se koriste rezultati empirijskog istraživanja provedenog 2010. godine na reprezentativnom uzorku od 2000 redovitih studenata sa svih sedam hrvatskih sveučilišta. Cilj je ustanoviti u kojoj mjeri društveno povjerenje nastaje s obzirom na tri razine – individualnu, socijalnu i institucionalnu. U tom smislu, ispituje se mjera u kojoj je društveno povjerenje određeno individualnim karakteristikama poput optimizma, zadovoljstva životom te socio-demografskim karakteristikama (E. Uslaner), potom društvenim angažmanom u vidu socijalnoga kapitala koji podrazumijeva suradničke odnose realizirane izvan okvira neposredne primarne obitelji (R. Putnam) te ulogom institucija u smislu njihove pouzdanosti odnosno institucionalnoga povjerenja (B. Rothstein, 2005). S obzirom da se polazi od koncepta koji studente promatra kao društveni resurs, glavna pretpostavka je da je razina njihova povjerenja u znatnoj mjeri generirana socijalnim kapitalom.

studenti; socijalno povjerenje; socijalni kapital; političko povjerenje

nije evidentirano