hrvatski

Naknade za rad tijekom druge polovine 18. stoljeća na području Virovitičke županije s posebnim osvrtom na osječki kotar i sam grad Osijek

Razdoblje 18. stoljeća za grad Osijek bilo je teško, ali ujedno i sretno vrijeme. Oslobođenjem Osijeka 1687. godine, nakon 161 godine turske vladavine, uvodi Osijek u novo vrijeme, vrijeme relativnog mira i ubrzanog napretka. Do uspostave slavonskih županija 1745. godine, stanje na ovim područjima bilo je vrlo teško i neugodno jer je Slavonijom upravljala Komora, koja nije štedjela radnu snagu za vojne poslove, kao ni materijalna davanja koja su im stanovnici bili prisiljeni davati koliko god visoka bila. No, uspostavom Virovitičke županije te Osijekom na čelu iste, Grad je drastično počeo napredovati u svakom pogledu. Razvija se obrt, trgovina, kultura, promet, infrastruktura, a broj stanovnika se naglo povećava te Osijek ubrzo postaje (i dugo vremena ostaje) najveći grad Hrvatske. Razvitkom Grada i Županije, dolazi do mnogobrojnih poslova za seljaštvo i građanstvo. Doseljenici iz svih dijelova Monarhije dolaze u Osijek u potrazi za srećom i novim životom te se počinju baviti mnogim zanimanjima i poslovima kako bi podmirili potrebe brzorastućega gradskog gospodarstva. Nažalost, vođenje evidencije zaposlenika i njihovih plaća nije bilo tako mnogo kao danas, a ono što je zapisano, izgubljeno je u ovih nekoliko stoljeća koja su uslijedila, tako da smo bili u mogućnosti prikazati samo značajnije plaće i naknade za rad osoba koje su sudjelovale i radile za organizacije koje su postojane i pragmatične, poput Crkve ili organa uprave, tako da nije čudno da upravo većina podataka koje smo našli i koje ćemo u ovome radu i prikazati, potječu iz zapisa povezanih s njima.

Virovitička županija ; Kotar Osijek ; Grad Osijek ; naknade za rad ; nadnica ; statuti ; ljetopisi ; redovnici

nije evidentirano