hrvatski

Monilinia vrste na koštičavim voćkama

Različite vrste roda Monilinia spp. dobro su poznati biljni patogeni koji ugrožavaju proizvodnju koštičavog voća širom svijeta. U Hrvatskoj široko su rasprostranjene dvije vrste ovog roda Monilinia laxa i Monilinia fructigena, dok je Monilinia fructicola koja se službeno nalazi na A2 EPPO listi karantinskih štetnih organizama u Europi i na A1 listi karantinskih štetnih organizama u Hrvatskoj, do sada je detektirana samo na uskladištenim plodovima jabuke i plodovima nektarine. Ovi patogeni su najzastupljeniji na jabučastom i koštićavom voću na kojima uzrokuju različite gljivične bolesti na kojima se ovaj rad zasniva. Koštićavo voće je višnja, trešnja, šljiva, marelica, breskva i nektarina. Najznačajnija mjera suzbijanja protiv ovih patogena je kemijsko suzbijanje uz primjenu adekvatnih agrotehničkih mjera, naročito u godinama povoljnim za razvoj oboljenja. Također treba spomenuti važnost primjene otpornih sorata, te biološko suzbijanje koje se manje koristi zbog ekonomske neprihvatljivosti. S obzirom da vrste ovog roda mogu prouzročiti velike ekonomske gubitke, viša razina poznavanja biologije patogena, njihove morfologije, epidemiologije i ekoloških uvjeta razvitka, predstavljaju neophodan preduvjet stabilne i profitabilne proizvodnje koštičavog voća.

Monilinia laxa; Monilinia fructigena; Monilinia fructicola; koštičavo voće

nije evidentirano