hrvatski

Gljivične bolesti šljive u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

U sistematici bilja šljiva spada u porodicu ruža (Rosaceae) i rod Prunus u koji su svrstane i breskva, marelica, trešnja, višnja, badem. Šljive se mogu podijeliti prema različitim kriterijima, ali najpoznatija podjela je na europske i japansko-kineske sorte. Izvorne vrste ovih dviju skupina sorata su potpuno različite. Europska šljiva potječe s Kavkaza i iz Male Azije od vrste Prunus domestica, dok japansko-kineske sorte potječu od jedne vrste divlje šljive koja raste u Kini. Križanjima različitih sorata do danas je stvoreno više od 2.500 plemenitih sorata šljive. Uzročnici biljnih bolesti i štetočine mogu šljivi nanijeti velike štete, pri čemu dolazi do umanjenja prinosa, pogoršanja kvalitete plodova ili potpunog izostanka njihove pojave. Na kraju, život cijele biljke može biti doveden u pitanje. Prema vrsti uzročnika, bolesti šljiva mogu se podijeliti na: gljivične bolesti (mikoze), bakterijske bolesti (bakterioze) i virusne bolesti (viroze). Mikoze predstavljaju veoma brojnu i ekonomski vrlo štetnu grupu bolesti šljiva. Najopasniji gljivični paraziti šljiva su: uzročnik sušenja grančica, cvjetova i plodova - Monilinia ; uzročnik šupljikavosti - Stigmina carpophila ; uzročnik plamenjače - Polystigma rubrum ; uzročnik hrđe - Puccinia (Tranrschelia pruni-spinosae) ; uzročnik srebrolikosti lista šljive - Chondrostereum purpureum ; uzročnik rogača šljive - Taphrina pruni ; uzročnik rupičavosti lista šljive - Phoma pomorum ; uzročnik narančaste pjegavosti lista - Polystigma rubrum subsp. rubrum.

Šljiva; gljivične bolesti; simptomi; suzbijanje bolesti

nije evidentirano