Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 723008

"Dvostruki deficit" u Hrvatskoj i njegove posljedice


Vedriš, Mladen; Rančić, Nenad
"Dvostruki deficit" u Hrvatskoj i njegove posljedice // Ekonomija, 17 (2010), 1; 101-128 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
"Dvostruki deficit" u Hrvatskoj i njegove posljedice
(Double deficit in Croatia and its consequences)

Autori
Vedriš, Mladen ; Rančić, Nenad

Izvornik
Ekonomija (1330-0636) 17 (2010), 1; 101-128

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Ekonomska politika; stabilizacijska politika; proračunski deficit; uravnoteživanje platne bilance; dvostruki deficit; unutrašnja i vanjska ravnoteža; gospodarski rast.
(Economic policy; stabilization policy; budget deficit; equilibrium of balance of payments; double deficit; internal and external balance; economic growth)

Sažetak
Krajnji cilj Stabilizacijskog programa hrvatske vlade iz 1993., uz trajno obuzdavanje inflacije, bilo je postizanje unutrašnje i vanjske ravnoteže hrvatskog gospodarstva, za što su preduvjeti uravnotežena platna bilanca, te izjednačeni prihodi i rashodi državnog proračuna. U slučaju fiskalnog deficita javlja se, kao njegova kompenzatorna pozicija, deficit trgovinske bilance a time i platnobilančna neravnoteža. Usporedba udjela proračunskog deficita i deficita bilance tekućih transakcija pokazuje povezanost ovih „deficita blizanaca“. Hrvatska se, uslijed nedostatne domaće štednje javnog i privatnog sektora zadužuje u inozemstvu, pod sve nepovoljnijim uvjetima, ili se država zadužuje kod domaćih banaka u pretežito stranom vlasništvu (koje se zadužuju u inozemstvu) smanjujući raspoloživost kredita za gospodarstvo. Postojanje dvostrukog deficita, čiju ekspanziju se može pratiti od vremena uspostave stabilnosti tečaja i cijena 1994., te konačne uspostave suvereniteta nad cjelokupnim teritorijem Republike Hrvatske 1995., naličje je ubrzanog rasta gospodarstva koji je uslijedio u narednom periodu. Jačanje domaće potražnje utjecalo je na rast uvoza, dok je izvoz stagnirao, a proračunski se deficit, naslijeđen iz prethodnog razdoblja, nije smanjivao. Posljedice su za ekonomsku politiku bile dalekosežne: u tim uvjetima niska inflacija se može održati pod kontrolom jedino fiksnim tečajem i pritiskom uvoza na domaće cijene, uz sve nižu pokrivenost uvoza izvozom i rastućim zaduživanjem u inozemstvu. Krajnja posljedica toga je usporeni rast, povećanje nezaposlenosti, kao i „zamka zaduženja“, koja onemogućuje autonomiju monetarne politike u poticanju gospodarske aktivnosti, upravljanja inflacijom (inflation targeting) kao i u politici prilagođavanja tečaja, što je osobito nepovoljno u kontekstu gospodarske krize koja je u drugoj polovici 2008. godine zahvatila i Hrvatsku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Pravni fakultet, Zagreb