Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 721947

Estetika transparencije: medijalizacija u književnom tekstu


Purgar, Krešimir
Estetika transparencije: medijalizacija u književnom tekstu // Medijska slika svijeta: od proizvodnje stvarnosti do aparata moći
Zagreb, 2012. (predavanje, nije recenziran, pp prezentacija, znanstveni)


Naslov
Estetika transparencije: medijalizacija u književnom tekstu
(Aesthetics of Transparency: Media and Literary Text)

Autori
Purgar, Krešimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni

Skup
Medijska slika svijeta: od proizvodnje stvarnosti do aparata moći

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 13-14.06.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Mediji ; književnost ; Mauro Covacich ; Jean Baudrillard ; nadgledanje ; reality show
(Media ; literature ; Mauro Covacich ; Jean Baudrillard ; surveillance ; reality show)

Sažetak
Možemo li tvrditi da su neki književni tekstovi "vizualniji" od drugih ne samo zbog njihovog korištenja slikovitijih jezičnih metafora nego zato što se referiraju na neka specifičnija sredstva i mehanizme nastanka vizualnih reprezentacija, poput pokretnih slika, sigurnosnih kamera i televizije? Na primjeru romana Fiona suvremenog talijanskog pisca Maura Covacicha pokazat ću jedan od načina na koji slikovna i medijska paradigma mogu strukturalno biti ugrađene unutar proznog djela, te kako je u djelu problematiziran dvostruki identitet glavnog lika. Iz analize proizlazi da se autor romana ne opredjeljuje niti za ideološku kritiku društva totalne transparencije niti podržava neupitni tehnološki progres u ime kojega bi se možda mogle opravdati neke devijacije (poput gubitka sfere privatnosti). Fiona ipak pruža razorne uvide u posljedice svojevrsne estetike transparencije koja se u dotičnom djelu smatra samorazumljivom. Pored ovih evidentnih medioloških aspekata romana, koji su sasvim uočljivi već na temeljnoj razini naracije roman je možda još uspješniji i, svakako, intrigantniji kada se odmaknemo od fabularne umreženosti njegovih raznolikih smjerova i zamislimo ga kao romansiranu teoriju slike i masovnih medija. Tada neprekidna prisutnost televizijskih kamera, sustava za nadgledanje i internih surveillance sustava u supermarketima dobiva snagu epistemološke metafore koja nas približava teorijskim uvidima o prirodi gledanja, formiranju identiteta, te o suštini vizualnih medija kako su to elaborirali autori poput Guya Deborda i Jeana Baudrillarda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Znanost o umjetnosti

Napomena
Skup su organizirali časopis Tvrđa i Centar za vizualne studije iz Zagreba



POVEZANOST RADA


Ustanove
Umjetnička akademija, Osijek

Autor s matičnim brojem:
Krešimir Purgar, (336865)