Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

RESPIRATORY COMPLICATIONS AFTER MAJOR ABDOMINAL CANCER SURGERY AND RELATIONSHIP WITH TUMOR LYMPHOCYTE COUNT (CROSBI ID 391363)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Rakipović Stojanović, Andreja RESPIRATORY COMPLICATIONS AFTER MAJOR ABDOMINAL CANCER SURGERY AND RELATIONSHIP WITH TUMOR LYMPHOCYTE COUNT / Kvolik, Slavica (mentor); Osijek, Medicinski fakultet Osijek, . 2013

Podaci o odgovornosti

Rakipović Stojanović, Andreja

Kvolik, Slavica

engleski

RESPIRATORY COMPLICATIONS AFTER MAJOR ABDOMINAL CANCER SURGERY AND RELATIONSHIP WITH TUMOR LYMPHOCYTE COUNT

Cilj istraživanja bio je ispitati učestalost respiracijskih komplikacija nakon operacije tumora abdominalnih organa i uočiti jesu li te komplikacije povezane s izborom anestezije, izolacijom patogenih mikroorganizama u aspiratu traheje i obriska nazofarinksa, te ispitati postoji li povezanost poslijeoperacijskih komplikacija s preživljenjem bolesnika i brojem CD4+ i CD8+ limfocita u tumoru i okolnom zdravom tkivu. Ispitanici i metode: U prospektivnoj randomiziranoj studiji analizirani su prijeoperacijski čimbenici rizika i poslijeoperacijski ishodi kod 99 bolesnika obaju spolova starijih od 18 godina, ASA 1 – 4 razreda. Oni su podvrgnuti resekcijama abdominalnih organa zbog karcinoma želudca (22 bolesnika), debelog crijeva (77 bolesnika), gušterače (4 bolesnika) i sarkoma (1 bolesnik). Bolesnici su podijeljeni u dvije skupine s obzirom na vrstu anestezije: O2 : N2O (N=50) ili O2 : zrak (N=49). Svakom bolesniku prijeoperacijski je uzet obrisak nazofarinksa, a prije ekstubacije aspirat traheje. Poslijeoperacijskim kliničkim pregledom i laboratorijskim pretragama drugog i četvrtog dana indentificirani su bolesnici s respiracijskim komplikacijama. Patohistolološki preparati obrađeni su imunohistokemijskim metodama, nakon čega je pod svjetlosnim mikroskopom ispitan broj CD4+ i CD8+ limfocita u tumoru i dijelu tkiva koji nije zahvaćen tumorom. Statistička je obrada učinjena uporabom Studentova T-testa, analize varijance, post-hoc analize primjenom Bonferronijeva testa za kontinuirane varijable, dok je za kategoričke varijable izračunat omjer izgleda (OR). Statistički značajnim smatrao se je p < 0, 05. Rezultati: Dvije skupine se nisu razlikovale po općim obilježjima bolesnika ni prema učinjenim perioperacijskim postupcima. Bolesnici u objema skupinama imali su značajan komorbiditet. Hipertenzija kod 51, 5%, dijabetes kod 13, 9% i KOPB kod 9, 9% bolesnika. Kod 31 bolesnika pronađena je bakterijska kolonizacija. U obriscima nazofarinksa nađeni su Haemophillus influenzae (1), Moraxella catarrhalis (1), Neissseria meningitidis (1), Staphyllococcus aureus (1) i Streptococcus pneumoniae (2). U aspiratu traheje kod 24 bolesnika izolirano je 26 bakterija: Pseudomonas aeruginosa (6), Staphyllococcus aureus (6), Klebsiella pneumoniae (4), Streptococcus pneumoniae (4), MRSA (2), Escherichia colli (2), Proteus mirabilis (1) i Streptococcus haemolitycus (1). Dvije skupine nisu se razlikovale prema učestalosti kolonizacije ni prema respiracijskim komplikacijama. Ukupno 63, 4% bolesnika imalo je neku od respiracijskih tegoba, a 15, 1% pneumoniju. U pojavnosti komplikacija značajni su bili dob bolesnika (P = 0, 045), kolonizacija traheje (P = 0, 004) i kronična bolest pluća (P < 0, 001). Patohistološki preparati uzeti od 90 bolesnika bili su zadovoljavajući za analizu broja limficita. Razlike u broju limfocita po skupinama te prema dobi, spolu i ASA klasifikaciji nisu uočene. Kod bolesnika koji su imali indeks komorbiditeta prema M. Charlson ≥ 5 opažen je veći broj CD4+ limfocita u kontrolnom uzorku (7, 7 ± 8, 5 prema 4, 29±3, 68) i u tumorskom tkivu (8, 5 ± 10, 1 prema 4, 53 ± 5, 82), dok se broj CD8+ nije značajno razlikovao u odnosu na one s indeksom komorbiditeta 1 – 4. Broj CD4+ i CD8+ u normalnom tkivu nije se značajnije razlikovao kod bolesnika koji su imali poslijeoperacijske komplikacije i onih koji nisu imali komplikacije. CD4+ limfociti u tumorskom tkivu bili su najbrojniji kod bolesnika s komplikacijama (8, 6±9, 7), potom umrlih (3, 2±4, 1) i najmanji kod onih urednog oporavka (2, 9±3, 8) (P = 0, 02). Broj CD8+ limfocita najveći je u tumorskom tkivu kod umrlih (47, 8±13, 7), potom onih koji su imali komplikaciju (44 ± 20) i onih bez komplikacija (47, 8±13, 7) (P = 0, 242). Zaključak: Kolonizacija traheje, starija životna dob i prisutnost KOPB u bolesnika pozitivno su povezani s pojavnošću poslijeoperacijskih komplikacija nakon abdominalnih . Pretpostavka da će bolesnici u anesteziji s dušičnim oksidulom imati više respiracijskih komplikacija nije potvrđena. Broj CD4+ limfocita povezan je s indeksom komorbiditeta i učestalošću poslijeoperacijskih komplikacija.

Anesthesia; pathogenic bacteria; postoperative respiratory complications; lymphocytes CD4+ and CD 8; malignancy; abdominal surgery

Doktorska disertacija

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o izdanju

78

21.12.2013.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Medicinski fakultet Osijek

Osijek

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti