hrvatski

Britanski pokušaji nagovaranja Bugarske na pridruživanje Antanti

Nakon neuspjeha Njemačke da već u prvoj ratnoj godini izbaci Francusku iz rata, dolazi do intenziviranja pokušaja da se neutralne države Balkana (Bugarska, Rumunjska, Grčka) uključe u rat na strani jednog ili drugog saveza. Britanci su u tome pokušali iskoristiti veze koje su članovi Balkanskog komiteta iz Londona imali u balkanskim državama. Konstelacija je nakon završetka Balkanskih ratova, iz kojih je većina država izašla s novim teritorijalnim aspiracijama misleći da su dobile premalo, bila pogodna za uključivanje umornih, ali uvježbanih balkanskih država u sukob. Rumunjska je, usprkos postojanju ugovora s Centralnim silama, bila bliža planovima sila Antante. Bugarska se nakon poraza od Srba, Grka i Rumunja približila Monarhiji i Osmanskom Carstvu dok je Grčka kalkulirala između dosadašnjih pokrovitelja i pomagača (Francuska je imala vojne instruktore u Grčkoj, davala joj je kredite) i Njemačke kojoj je kralj Konstantin bio bliži. Britansko i francusko oklijevanje sa intenziviranjem solunskog bojišta pomoglo je Bugarskoj da se odluči za Centralne sile, dopustilo je poraz Srbije i Crne Gore i odgodilo uključivanje Grčke i Rumunjske u rat na strani Antante. U ovom radu analizirati ću dnevnik braće Buxton koji su bili poslani u Bugarsku ne bi li domaćine učvrstili u neutralnosti ili ih uključili u rat na strani Antante, dokumente Balkanskog komiteta iz Londona, korespodenciju grčkog premijera Elefteriosa Venizelosa i rumunjskog političara Take Ionescua te planove koje su neki britanski političari imali oko otvaranja solunskog bojišta, ali koji nikada nisu provedeni. Bez obzira na intenzivne diplomatske pokušaje, čini se da su ranija neprijateljstva i izgledi za većom dobiti u slučaju priključenja jednom od saveza, odigrali najvažniju ulogu u odlukama vladajućih u balkanskim državama.

Antanta, neutralci, Bugarska, Prvi svjetski rat, balkanski ratovi, Solunsko bojište

nije evidentirano