hrvatski

Reforma ovrhe na nekretnini u hrvatskom pravu u svjetlu konvencijskog prava

Buduća ovršna rješenja koja se u postupku ovrhe na nekretnini predviđaju u hrvatskom pravu u većoj će mjeri voditi računa o pravnom položaju ovršenika negoli što je to sada slučaj. Predviđena su dva važna instrumenta poboljšanja pravog položaja ovršenika. Navedena ovlaštenja vežu se uz određene pretpostavke, a na prvom su mjestu među njima one koje se tiču same nekretnine. Imajući u vidu da se ovrha na nekretnini prema hrvatskom pravu može odrediti samo na nekretnini u vlasništvu ovršenika, jasno je da je riječ o određenim kvalificiranim pretpostavkama za koje se ne može reći da se podudaraju s onima koje se vežu uz dom u konvencijskom smislu. Pravo na poštovanje doma prema članku 8., za razliku od hrvatskog prava, ne kvalificira dom ovršenika zahtjevom vlasništva, stanovanja i nužnosti tog stanovanja, već pojam doma tumači dinamički tražeći faktičnu, dostatnu i trajnu vezu s prostorom koji i ne mora biti nekretnina, a podredno niti stan ili stambeni prostor u smislu našeg prava.Stoga, a što je naglašeno u radu, iako su vidljivi određeni pomaci u našem pravu prema smjeru utvrđenom od Europskog suda, jasno je kako još uvijek postoji značajno razilaženje hrvatskog i konvencijskog prava

ovrha na nekretnini ; hrvatsko pravo ; Europska konvencija za ljudska prava ; pravo na poštovanje doma ; ovršno pravo ; ovršni postupak ; ovrha ; nekretnina

nije evidentirano