hrvatski

Kriterij prezaduženosti kao diskriminacijski element za obavljanje javnobilježničke službe: hrvatsko rješenje i europska iskustva

Analizom povijesnog razvoja i poredbenopravnog uređenja (latinskog, državnog i anglosaksonskog modela) instituta javnog bilježnika (lat. notarius publicus) možemo zaključiti da se polazi se od različitih koncepcija, ali ono što je u svim sistemima zajedničko i odnosi se na pravnu prirodu ovog instituta je činjenica da je javni bilježnik osoba dostojna javnog povjerenja (lat. fides publica). Navedena tvrdnja je istodobno okosnica svih promišljanja koja se odnose na institucija javnog bilježnika i njegovu djelatnost na području europskog zakonodavstva. Štoviše, i temeljem odredbi Zakona o javnom bilježništvu (NN, br. 78/93., 29/94., 162/98., 16/07. i 75/09. - dalje: ZJB) javnobilježnička služba ima značenje javne službe budući da njenu djelatnost čine poslovi koji se, u pravilu, obavljaju u javnom, opće-društvenom interesu. Zbog toga je funkcioniranje javnobilježničke službe kao javne službe i uređeno posebnim pravnim propisom, temeljem kojeg su javni bilježnici, kao nositelji te službe, osobe dostojne javnog povjerenja (čl. 13., st. 1. t. 6. ZJB). Cilj je rada analizirati anakronizam kriterija prezaduženosti kao jednu od pozitivno-pravnih prepreka za dostojno obavljanje javnobilježničke službe (čl. 13., st. 2., t. 5. i čl. 21. ZJB). Kompleksnost predmeta istraživanja i postavljeni zadaci determinirali su izbor metoda pa je prilikom istraživanja korišten metodološki pristup koji obuhvaća proučavanje domaće i strane literature, odgovarajućih zakonskih propisa, kao i analizu domaće i strane sudske prakse. U radu će se analizirati i praksa Europskog suda za ljudska prava u postupcima po čl. 14. Europske konvencije za zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (Zabrana diskriminacije) jer polazimo od pretpostavke da saznanja o ovome mogu biti ključna za razumijevanje problematike rada, kao i za pravilnu primjenu instituta domaćeg antidiskriminacijskog zakonodavstva, koje je utemeljeno na praksi Europskog suda za ljudska prava i europskom pozitivnom pravu.

institut javnog bilježnika; kriteriji za izbor; prezaduženost; analiza poredbeno-pravnih iskustava

nije evidentirano