hrvatski

Obiteljskopravna zaštita djece bez pratnje koja su žrtve trgovanja ljudima

U radu se prikazuje način na koji se ostvaruje obiteljskopravna zaštita djece bez pratnje koja su žrtve trgovanja ljudima. Nakon postavljanja pravnog okvira, autorica pojašnjava što se prema općeprihvaćenim međunarodnim dokumentima uopće smatra trgovanjem ljudima (i djecom), istaknuvši kako je veliki problem kod trgovanja djecom taj što su u trgovanje često uključene njihove obitelji odnosno zakonski zastupnici, što otežava otkrivanje samog trgovanja te utvrđivanje statusa djeteta bez pratnje. Činjenica da je dijete zatečeno na području RH kao (moguća) žrtva trgovanja ljudima zasigurno ga stavlja u položaj u kojem mu je potrebno odgovarajuće zastupanje. Zbog toga se tom djetetu imenuje poseban skrbnik koji bi s njim trebao uspostaviti kontakt, pobrinuti se da dobije odgovarajuću skrb, smještaj, prehranu, odjeću, obuću i zdravstvenu zaštitu te zastupati ga u upravnim i sudskim postupcima na način da nastoji da se sve odluke donose u njegovom najboljem interesu. Upravo se utvrđivanje i ostvarenje najboljeg interesa djeteta, u dokumentima koji se odnose na zaštitu djece žrtava trgovanja ljudima, ističe kao temeljna svrha imenovanja skrbnika. Ipak, autorica dvoji da u postojećem sustavu skrbništva u RH postoje dovoljno osposobljeni skrbnici koji bi bili u stanju skrbiti o svim potrebama navedene kategorije djece, redovito ih obilaziti i zaštititi njihov najbolji interes u svim postupcima u kojima ih zastupaju. Zbog toga predlaže da se djeci bez pratnje koja su žrtve trgovanja ljudima uvijek imenuje matični skrbnik koji će skrbiti o svim njihovim pravima i interesima, a ne tek samo o pojedinim, kao što je formalno ovlašten sadašnji posebni skrbnik. Matični skrbnici trebali bi biti ili djelatnici centara za socijalnu skrb s posebne liste, koji bi zbog ove specifične obveze morali biti rasterećeni drugih obaveza u centru, ili pak osobe iz nevladinih udruga specijaliziranih (između ostalog) za zaštitu prava djece bez pratnje. Dužnost države trebala bi biti osiguranje materijalnih i kadrovskih uvjeta da se navedeni prijedlozi integriraju i počnu se kvalitetno primjenjivati. Time bi RH učinila korak prema suštinskoj, a ne samo formalnoj zaštititi najboljeg interesa svakog pojedinog djeteta.

djeca bez pratnje, trgovina ljudima, skrbnici, zaštita

Rad je napisan u okviru projekta "Obiteljskopravna zaštita djece azilanata žrtava trgovine ljudima, voditeljice prof. dr. sc. A. Korać Graovac, koji je u sklopu kratkoročnih financijskih potpora za ak. god. 2013/2014 financiralo Sveučilište u Zagrebu, r. broj projekta 3.9.2.3.