Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 720873

Glagoljična pismenost srednjovjekovne Dubašnice (s osvrtom na početke hrvatskoglagoljskoga notarijata na otoku Krku)


Botica, Ivan; Galović, Tomislav
Glagoljična pismenost srednjovjekovne Dubašnice (s osvrtom na početke hrvatskoglagoljskoga notarijata na otoku Krku) // Zbornik radova s Prve medievističke znanstvene radionice u Rijeci / Papers and proceedings of the First medieval studies' research workshop in Rijeka / Jovanović, Kosana ; Miljan, Suzana (ur.).
Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2014. str. 55-71


Naslov
Glagoljična pismenost srednjovjekovne Dubašnice (s osvrtom na početke hrvatskoglagoljskoga notarijata na otoku Krku)
(Glagolitic literacy of medieval Dubašnica (with an overview of the beginnings of Croatian Glagolitic notary service on the island of Krk))

Autori
Botica, Ivan ; Galović, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Zbornik radova s Prve medievističke znanstvene radionice u Rijeci / Papers and proceedings of the First medieval studies' research workshop in Rijeka

Urednik/ci
Jovanović, Kosana ; Miljan, Suzana

Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Grad
Rijeka

Godina
2014

Raspon stranica
55-71

ISBN
978-953-7975-10-4

Ključne riječi
Srednji vijek, Krk, Dubašnica, Ivan VII. Frankapan, Bužane, glagoljična pismenost
(The Middle Ages, Krk, Dubašnica, John VII Frankapan, Bužane, Glagolitic literacy)

Sažetak
U radu su doneseni i dijelom raščlanjeni glagoljski spomenici srednjovjekovne Dubašnice. Riječ je o ispravama iz druge polovine 15. i natpisu s početka 16. stoljeća. Upravo u tom razdoblju početci su kontinuirane pismenosti u Dubašnici. Tu je krčku plovaniju i kaštel posredno utemeljio Ivan VII. Frankapan tako što je početkom druge polovine 15. stoljeća masovno naselio njezino područje stanovništvom sa susjednoga kopna. Najstarija vrela upućuju na to da je stanovništvo većim dijelom bilo iz Bužana. Dubašljanska je pismenost dominantno glagoljična jer su njezini nositelji dubašljanski popovi glagoljaši i dubašljanski franjevci trećoredci glagoljaši. Prvi su imali vlastiti kaptol kraj plovanske crkve sv. Apolinara (Polinara) u današnjem Dubašljanskom polju, a drugi samostan sv. Marije Magdalene u dubašljanskom Portu. Svojim životom i djelovanjem potpuno su bili lokalno usmjereni. Uz njih opismenjuju i mnogi laici koji će, primjerice, preuzeti dubašljanski glagoljski notarijat, pravnu instituciju koja je najdublji trag ostavila upravo na Krku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest

Napomena
This article presents and partially analyses Glagolitic monuments of the medieval Dubašnica. The monuments refer to the documents originating from the second half of the fifteenth and an inscription from the beginning of the sixteenth century. Precisely in this period begins the continuous literacy in Dubašnica. This parish and castle on the island of Krk was established by John VII Frankapan, by massively populating its territory with the inhabitants of the nearby land in the beginning of the second half of the fifteenth century. The oldest sources indicate that the population by most part originated from Bužana. The literacy of Dubašnica is predominantly Glagolitic because its bearers were Glagolitic priests and third order Franciscan Glagolitics. The first ones had their own chapter near the church of St. Apollinaire (Polinaro) in the nowadays field of Dubašnica, and the former a monastery of St. Mary Magdalene in the Dubašnica Porto. Their lives and activities were entirely locally aimed. With them many lay people also became literate, ones who will then take upon the Dubašnica Glagolitic notaryship, a legal institution that left its deepest mark precisely on Krk.



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
090-0900998-0997 - Glagoljska paleografija (Marica Čunčić, )
130-1300620-0641 - MONUMENTA MEDIAEVALIA VARIA (SREDNJOVJEKOVNI POVIJESNI SPOMENICI) (Neven Budak, )

Ustanove
Staroslavenski institut , Zagreb,
Filozofski fakultet, Zagreb